Zlatko Sirovec, Tehnika: Investitori još uvijek diktiraju uvjete

Trebat će dosta vremena i truda da se gospodarstvo i građevinarstvo vrate na razinu prije krize iako povećani broj izdanih građevinskih dozvola i obujma građevinskih radova sugeriraju da krećemo uzlaznom putanjom

1313
Zlatko Sirovec Tehnika
Zlatko Sirovec, direktor Tehnike: Investitori još uvijek diktiraju osnovne uvjete ugovora i postavljaju se po načelu uzmi ili ostavi

Građevinska tvrtka Tehnika je tijekom 70 godina svojeg poslovanja stekla iznimno iskustvo u gradnji objekata različitih namjena, od stambenih zgrada preko hotela do najzahtjevnijih industrijskih objekata. Zlatko Sirovec imenovan je glavnim direktorom Tehnike u rujnu prošle godine. Zamijenio je Filipa Filipeca, koji je nakon 26 godina na čelu tvrtke otišao u mirovinu. Sirovec je bio njegov dugogodišnji zamjenik, a u Tehnici je 22 godine.

Gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u građevinskom sektoru?

– Kriza jenjava. Broj izdanih građevinskih dozvola ukazuje na oporavak građevinskog sektora, ali konkretne, jasne naznake oporavka su zaposleni građevinari. U Hrvatskoj su se dogodili neki pomaci na bolje, ali pokazatelji za građevinski sektor su još daleko ispod razine na kojoj su bili prije nastanka krize 2008. godine.

Kakva je za Tehniku bila poslovna 2016?

– Lani smo uprihodili oko 614 milijuna kuna, dok nam je neto dobit oko milijun kuna. Prihodi od radova za poznatog investitora su 477 milijuna, od prodaje stanova 16 milijuna kuna, a od trgovine 25 milijuna. Ostali poslovni prihodi iznose 75 milijuna, a financijski prihodi 20 milijuna kuna. Moram reći da je ovogodišnji prvi kvartal znatno bolji od lanjskog.

Ranijih godina ostvarivali ste značajnu dobit od izgradnje i prodaje stanova. Kakva je situacija danas?

– Ekonomska kriza smanjila je kupovnu moć stanovništva, te donijela nepovoljne uvjete kreditiranja i visoke cijene nekretnina zbog nerealne cijene zemljišta. Smanjena potražnja dovela je do pada cijena nekretnina i smanjene rentabilnosti ulaganja u tržišnu izgradnju. Zato smo u jednom trenutku obustavili te projekte. Pozitivne promjene na tržištu potaknule su nas na povratak tržišnoj izgradnji tako da trenutačno u Zagrebu gradimo više od 1000 stanova, dijelom za poznatog investitora, a dijelom sami.

Najavili ste okretanje domaćem tržištu. Što to znači?

– Okrenuli smo se više Zagrebu, ne toliko domaćem tržištu, jer bismo htjeli zaposliti sve naše kapacitete. Prošle je godine obujam radova u Zagrebu bio smanjen što je generiralo određene troškove. Stoga smo se više fokusirali na potencijalne projekte u Zagrebu i sada smo ih ugovorili. U tijeku su projekti Podbrežje, stambeno-poslovni prostor Z4 gdje smo sami investitori, stambeno-poslovni prostor Središće, poslovno-sportski centar Agram, dogradnja Hotela Radisson Blu u Splitu, Hotel Berulia u Brelima, West Gate Split, zabavni centar u Biogradu, s Ingrom gradimo vojnu bolnicu Ain Naadja u Alžiru… U Švedskoj imamo četiri otvorena gradilišta: školu, stanove, poslovnu zgradu i garažu. Radimo još nekoliko manjih projekata, a u završnoj fazi ponude je još nekoliko projekata u vrijednosti oko 200 milijuna kuna.

Kakav je odnos ugovorene i planirane realizacije?

– U odnosu na ono što smo planirali, ugovorili smo 86 posto. S projektima koji su u fazi predugovaranja, a to je dodatnih 23 posto, bili bismo na 109 posto. Planirali smo ambiciozno, ali ostvarivo. Držimo se krilatice da visoki ciljevi motiviraju, a niski opuštaju.

Jeste li zadovoljni rezultatima na stranim tržištima? Kakvi su planovi?

– Na strana tržišta smo otišli trbuhom za kruhom, u trenutku kada na domaćem tržištu nije bilo posla. Htjeli smo siguran prihod. Cilj nam je bio 20-25 posto prihoda ostvariti na stranom tržištu i to smo ispunili. Mogli bismo uzeti puno više posla u inozemstvu, ali s obzirom na raspoloživu kvalificiranu radnu snagu i disperziju rizika, ograničili smo se na ovaj postotak.

Danas su građevinari suočeni s manjkom radne snage jer sve veći broj radnika iz Hrvatske i BiH odlazi na zapadna tržišta.

– U pravu ste, za poslovni uspjeh najvažniji kapital su ljudi. Apsurd je da smo tako brzo iz razdoblja u kojem je posla nedostajalo došli u vrijeme kada je nedostatak radnika ključan i ograničavajući faktor našeg poslovanja.

>>Dragutin Kamenski: Novo preslagivanje svest će hrvatsku građevinsku operativu na nekoliko kompanija

>>Josip Purić: Preživjeli smo jer smo radili sve što se nudilo

>>Ivan Paladina, Institut IGH: Slijedi bolje poslovanje

Tehnika u principu nema veliki odljev ni fluktuaciju zaposlenih jer je velika i stabilna tvrtka, ali iskorakom na strana tržišta i povećanjem obujma posla porasla je i naša potreba za radnicima. Manji dio potrebne kvote popunili smo radnicima iz BiH s kojima imamo dugogodišnju suradnju. Za dio radova smo uzeli kooperante i ugovaramo samo ono što možemo završiti. Ne želimo se dovesti u situaciju da ne možemo ispuniti preuzete
obveze.

Problem građevinskog sektora je i slaba likvidnost. Kako se nosite s time?

– Problem likvidnosti nije mimoišao ni Tehniku. Projekte realiziramo tako da sami sebe financiraju, a kada to nije moguće, financijsku konstrukciju zatvaramo kreditima. Za odobrenje kredita, banke uz detaljne podatke o poslovanju društva traže sve relevantne podatke za financirani projekt te dostavu instrumenata osiguranja, hipoteku na nekretnine društva te zadužnicu. Popis zahtjeva koje moramo ispuniti prilično je dug.

Što još koči razvoj investicija u građevinarstvu?

– Općenito stanje u državi. Niski rast BDP-a, visoki javni dug, deficit državnog proračuna koji ne omogućuju ulaganja države i njenih institucija jer novca nema. Hrvatska definitivno nije preizgrađena zemlja. Ima prostora za gradnju. Trebamo izgraditi i infrastrukturu i energetiku te škole, bolnice i stanove jer svega nedostaje.

Kakav je odnos s investitorima? Diktiraju li još uvijek uvjete ugovora ili su danas spremniji na suradnju?

– Iako je situacija malo bolja u odnosu na prethodnih pet ili šest godina, investitori još uvijek diktiraju osnovne uvjete ugovora i postavljaju se po načelu uzmi ili ostavi. U građevinarstvu je uvijek bilo profita, ali on zadnjih godina nije išao građevinarima nego investitorima koji su nestašicu posla uspijevali kapitalizirati na naš račun. No sada kada se tržište probudilo, nema tko izvesti potrebne radove jer su ostala samo dva-tri izvođača koji mogu izvesti veliki projekt. To je automatski dovelo do poboljšanja odnosa investitora prema izvođačima.

Kakav je odnos s kooperantima i dobavljačima? Koliko ste zadovoljni njihovim radom?

– S njima imamo partnerski odnos primjeren ostvarenju zajedničkih internih ciljeva. Od njih tražimo razinu usluga kakvu od nas zahtijevaju investitori. Ipak, tu se stalno provlači odlazak kvalitetnih radnika u inozemstvo što utječe na mogućnost odrađivanja većih poslova.

>>Danijel Kuzman, Mešić Com: Posla ima, novca ima, ali nedostaje operative

>>Ivan Kolarić, Tegra: Svoju aktivnost temeljimo na vlastitim resursima

Danas za radove na većim objektima moramo uzeti nekoliko kooperanata. Na primjer, za keramičarske radove moramo uzeti tri ili četiri manje tvrtke s pet ili šest zaposlenih. Isto je i s fasaderima i soboslikarima. Kroz godine smo isfiltrirali kooperante i ostali su nam samo najbolji.

Utječe li činjenica da posao odrađuje više kooperanata na ujednačenost kvalitete?

– Nema više toliko kvalitetnih radnika kao nekad i to se osjeti na nekim projektima. Međutim, veći su problem kratki rokovi. Ugovorne kazne, iako rijetko, pojave se više zbog probijanja rokova. Kad je projekt pri kraju, povećamo broj ljudi na gradilištu i dovršimo na vrijeme. Ali kratak rok uvijek može značiti kasnije probleme u eksploataciji.

Koliko danas iznose troškovi garancija za pravovremeno obavljanje posla?

– Kreću se u rasponu od pet do 30 posto. Riječ je o bankovnim garancijama na prvi poziv, odnosno bezuvjetnim garancijama. Ali nisu one jedine.

Kako usklađujete rokove naplate od investitora i rokove plaćanja izvođačima?

– Nastojimo ih ugovoriti tako da budu usklađeni. Problem nastaje kad kooperanti nisu voljni ili ne mogu preuzeti takve rokove ili uvjete plaćanja, ili onda kad investitori ne poštuju ugovorne rokove plaćanja prema Tehnici. U takvim smo slučajevima prisiljeni dizati kredite kod banaka ili prolongirati rokove plaćanja prema partnerima. Danas su rokovi plaćanja 30 do 60 dana.

S obzirom na to da ima relativno malo domaćih kvalitetnih izvođača, kolika su im konkurencija primjerice, slovenske tvrtke?

– Da, na hrvatskom su se tržištu pojavile slovenske tvrtke. Ne bi to bio problem da je riječ o lojalnoj konkurenciji, ali one idu s dampinškim cijenama i ne mogu završiti preuzete projekte. Takve nam tvrtke čak nude da mi preuzememo poslove koje ne mogu obaviti što, naravno, ne želimo.

Jesu li građevinari dovoljno aktivni u lobiranju prilikom donošenja zakona, javnih rasprava…?

– Građevinari nisu dovoljno aktivni što se vidi iz zakona koje imamo. Vidim to i prilikom sastanaka u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ali ja ih ne okrivljavam jer iza nas je sedam ili osam izuzetno teških godina za građevinarstvo pa je logično da se svatko okrenuo sebi i borbi za preživljavanje.

Kakva su vam očekivanja i projekcije za tržište u Hrvatskoj i inozemstvu do kraja ove godine?

– Trebat će dosta vremena i truda da se gospodarstvo i građevinarstvo vrate na razinu prije krize iako povećani broj izdanih građevinskih dozvola i obujma građevinskih radova sugeriraju da krećemo uzlaznom putanjom. Tehnika ove godine slavi svoju 70. godišnjicu, tijekom tog vremena prepoznati smo kao pouzdan partner i na domaćem i na inozemnom tržištu, a brojni uspješno završeni objekti najbolje govore o nama. U sljedećih nekoliko godina planiramo rast prihoda od 20 posto godišnje te rast dobiti po zaposlenom. U petogodišnjem bi planu to značilo rast prihoda od 100 posto. U ovoj godini plan je iz osnovnog poslovanja uprihoditi 851 milijun kuna.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 22. svibnja 2017. (br. 3979) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.

Preuzmite prilog Tlocrt i integralnu verziju teksta.