Metal je najprofitabilniji, ali dobro sortirani otpad uvijek ima vrijednost

U 2022. oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada, odnosno 75 posto odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, dok je preostala količina privremeno uskladištena ili je završila na odlagalištima. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila je 34 posto

61
tržište sekundarnih sirovina
Škare za rezanje metala i šreder u CIOS.u [Izvor: CIOS]

Hrvatsko tržište sekundarnih sirovina funkcionira relativno dobro, posebno u segmentu metala i papira. Dio smo regionalnog tržišta, a sekundarne sirovine su burzovna roba i njihova vrijednost varira o ponudi i potražnji. Tako su i cijene pojedinih sirovina na našem tržištu usklađene s ponudom i potražnjom. No, problem je da prikupljene količine sekundarnih sirovina uglavnom ne zadovoljavaju ni domaće potrebe.

U analizi tržišta sekundarnih sirovina, za časopis Tehnoeko govorili su predstavnici vodećih tvrtki u Hrvatskoj koje se bave sekundarnim sirovinama u segmentu metala, elektroničkog otpada, plastike, papira i kartona te tekstila.

U 2022. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada, čime je ukupna količina dosegla najveću vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 posto, navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2022. koje je objavljeno u srpnju prošle godine.

Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je u 2022. godini 46 posto, odnosno prikupljeno je 844.387 tona. U posljednjih nekoliko godina dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja je nešto sporija, a razlog su nečistoće koje su prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.

Reciklirano 630.882 tona otpada

U 2022. oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada, odnosno 75 posto odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, dok je preostala količina privremeno uskladištena ili je završila na odlagalištima (direktno ili kao izdvojene nečistoće).

Reciklirano je 630.882 tona otpada, što uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila je 34 posto, kao i stopa recikliranja, što je za tri postotna boda više nego u 2021. godini. Time još uvijek nije dostignut cilj koji prema Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto.

U 2022. zabilježen je porast odvojeno prikupljenog komunalnog otpada od oko 11 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno za 82.704 tona. Najveći porast odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je u prikupljanju otpada od stakla (35 %), a značajno su porasle prikupljene količine plastike (23 %) te papira i kartona (19 %).

Najviše je otpada od papira i kartona i glomaznog otpada

U ukupnim količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. godini najviše je bilo otpada od papira i kartona (32 %), glomaznog otpada (16 %) i biootpada (14 %). Količina sakupljenog ambalažnog komunalnog otpada iznosila je 350.949 tona, odnosno 42 posto ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U ambalažnom otpadu oko 45 posto činila je ambalaža od papira i kartona, 22 posto ambalaža od plastike dok je ambalaža od stakla sudjelovala s udjelom od 20 posto.

Prema izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) na razini Europske unije tržište sekundarnih sirovina dobro funkcionira u tri segmenta: staklo, aluminij te papir i karton. Loše funkcioniraju tržišta drva, plastike, biootpada, agregata od građevinskog otpada te otpada od tekstila. Glavni problemi su, navodi EEA, mala veličina tržišta u usporedbi s osnovnim materijalima koji dominiraju na primarnom tržištu, slaba potražnja te nedostatak standardizacije tih sekundarnih sirovina, što u konačnici smanjuje kvalitetu recikliranih materijala za industrijsku upotrebu.

Gospodarenje otpadom

Na području gospodarenja otpadom C.I.O.S. grupacija vodeća je u regiji, a u Hrvatskoj, povezujući društva specijalizirana za mnogobrojne postupke oporabe otpada, najveća je grupacija u sektoru. Okuplja nekoliko tvrtki koje se bave oporabom prikupljenog otpada kao što su CE-ZA-R, CIAL, EKO-FLOR Plus, Metis i druge. U 2022. prikupili su oko 700.000 tona metalnog otpada, oko 364.000 tona nemetalnog otpada, 44.000 tona otpadnih vozila te 17.000 tona elektroničkog i električnog otpada, uz konsolidirani poslovni prihod od 389,5 milijuna eura.

U CIOS-u, za časopis Tehnoeko,  kažu kako su potražnja i kretanja cijena na tržištu sirovina tijekom prošle godine uglavnom bilježili negativne trendove, a to se ponajviše reflektiralo na područje metalnih sirovina. Zbog toga i njihovi preliminarni poslovni pokazatelji govore o „privremenom smanjenju prikupljenih, obrađenih i isporučenih količina, a s tim povezano i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, sve kao posljedici globalnih kretanja”.

Naime, oscilacije u vrijednosti i prometu roba u izravnoj su vezi s različitim svjetskim te geopolitičkim utjecajima, a upravo njihova kompleksnost u prošloj je godini smanjila investicijske i operativne tijekove, tumače iz CIOS-a. „Bez obzira na to, kao i na smanjene količine otpadnoga materijala prikupljenog tijekom 2023. godine, Grupacija se u najvećoj mjeri prilagodila situaciji na tržištu te je uspješno odgovorila na sve izazove ponude i potražnje.”

Usklađena ponuda i potražnja

„Hrvatsko tržište je zapravo dio regionalnog, čak i svjetskog tržišta, gdje se cijena pojedine sirovine usklađuje s ponudom i potražnjom. Posljednjih 4-5 godina imali smo ekstreme, koji se izmjenjuju, od vrlo niskih cijena pa sve do rekordno visokih. Sve je to posljedica događanja na svjetskoj razini.”, kaže  pak Jadranko Tomašević, direktor tvrtke Hamburger Recycling Croatia koja je dio međunarodne grupacije, a usmjerena je prvenstveno na papir i plastiku

Tvrtka godišnje prikupi i proda oko 70.000 tona papira za recikliranje i plastike. S obzirom na to da se radi o frakcijama koje imaju svoju vrijednost, sve se obradi u tvornicama papira diljem Europe (Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija, Srbija, Njemačka…).

„Posebno smo involvirani na tržište papira i plastike. Pratimo trendove kretanja cijena te ih usklađujemo na mjesečnoj razini. Papir za potrebe recikliranja ponajviše šaljemo u naše tvornice papira iz Prinzhorn grupacije, kojoj i mi pripadamo, konkretno u Mađarsku i Austriju”, razlaže Tomašević. Dodaje da plastični otpad također ima tržišna načela, te dobro sortirani otpad ima uvijek svoju vrijednost. „Ako je sve pomiješano, kao na primjer u žutim kantama komunalnih društava, tada se za taj otpad naplaćuje naknada za preuzimanje.”

Sav plastični otpad plasira se prema kupcima u obliku bala, većinom u EU, a manje količine plasiraju se prema jednoj tvornici u Hrvatskoj.

Otpadni papir kao sirovina

I u proizvođaču ambalaže DS Smith slažu se da je hrvatsko tržište sekundarnih sirovina, posebno papira i kartona, izuzetno razvijeno, prije svega zbog postojanja tvornice papira u Hrvatskoj koja koristi upotrijebljeni papir kao sirovinu.

DS Smith Unijapapir Croatia u potpunosti opskrbljuje otpadnim papirom svoju tvornicu u Belišću. Kroz svojih osam centara za prikupljanje u Hrvatskoj prikupe i dostave tvornici u Belišću preko 110.000 tona papira za recikliranje.

Domaće prikupljanje zadovoljava manje od 50 posto potreba tvornice u Belišću. Preostali dio se uvozi sa susjednih tržišta poput Mađarske, Slovenije i Srbije. Role papira, konačni proizvod papirnice, dostavljaju se domaćim tvornicama ambalaže u Belišću i Koprivnici, kako bi se pružila održiva rješenja za pakiranje na domaćim i međunarodnim tržištima.

Kartonaže svoj finalni proizvod, kutiju, distribuiraju tvornicama u zemlji i inozemstvu, koje u njih pakiraju svoje proizvode, koji naposljetku završavaju u trgovinama te se prilikom raspakiravanja odlažu u odgovarajuće spremnike koje opet prazni DS Smith Unijapapir Croatia i tu se zatvara krug, razlažu u kompaniji.

„Naš ključni cilj je model zatvorenog kruga recikliranja, što nam omogućuje da recikliramo korišteno pakiranje u nove proizvode za pakiranje, sve unutar 14 dana.”

Cijene papira za recikliranje, kao robe na burzi, variraju prema razvoju indeksa i trenutno su na razini koja omogućuju održivo poslovanje, kažu u DS Smithu.

Metalni otpad

Tvrtka Meltal SL iz Velikog Trgovišća bavi se otkupom i prodajom obojenih metala, primarno aluminija. „Tržište u RH funkcionira na način ponude i potražnje. Cijene se određuju na bazi Londonske burze metala i uvjeta koje nam ljevaonice nude (premija ili diskont na burzu)”, tumači direktorica Mirta Macanga te dodaje da godišnje otkupe 8.000-10.000 tona, primarno aluminijskog otpada. Sve vrste otkupljenog metalnog otpada prodaju izravno u ljevaonice u EU ili izvoze u Aziju.

„Trenutne cijene su stabilne, kao i burza metala. Na tržište metalnog otpada osim burze utječu i drugi faktori: cash flow, kapaciteti i potrebe ljevaonica, dostupnost i raspoloživost prijevoza za rasuti teret, nejasni i nedorečeni često ne provedivi zakonski propis, nedovoljno educirani kadrovi i slično.

Metalni otpad, od svih nastalih sekundarnih sirovina, jedan od profitabilnijih resursa u području gospodarenja otpadom, među traženijim i plaćenim otpadom. Potražnja za otpadom uvijek postoji, odnosno mi uvijek imamo potrebu i mogućnost otkupiti metalni otpad po realnim cijenama”, objasnila je Macanga.

EE otpad

Spectra-media ovlašteni je obrađivač elektroničkog i električnog otpada (EE otpad). U 2022. i 2023. prikupili su oko 15.000 tona EE otpada svake godine. Primarna obrada EE otpada obavlja se u pogonu Virovitica, dok je sekundarna u pogonu Donja Bistra. Kapaciteti su na oko 50 posto.

„Sustav gospodarenja EE otpadom u RH, koji je u nadležnosti FZOEU, nije tržišno orijentiran”, ističu u Spectra-Mediji. „Otpad se sakuplja i obrađuje besplatno, uz naknade od FZOEU, kako bi se ispunili ciljevi odvojenog sakupljanja i obrade/reciklaže propisani Pravilnikom o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda.”

„Naknada za proizvođače i uvoznike te naknade za sakupljanje i obradu EE otpada nepromijenjene su od 2009. godine, što uz sve veće troškove poslovanja (povećanje cijene energenata, cijene benzina, trošak rada, trošak zbrinjavanja otpada) i nedovoljno visoke cijene sekundarnih sirovina, iziskuje promptnu promjenu naknada u sustavu gospodarenja EE otpadom, što je omogućeno novim Pravilnikom o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda. Uz postojeće naknade poslovanje je financijski neodrživo te je održanje cijelog sustava gospodarenja EE opremom u RH pod velikim upitnikom, poručuju iz tvrtke Spectra-Media.

Tekstilni otpad

Zabočka Regeneracija d.o.o. od svibnja prošle godine posluje pod imenom RGNC grupa d.o.o. Tvrtka djeluje kao holding društvo u čijem su sastavu dvije proizvodne tvrtke: Regeneracija non-wovens i reGALERIJA.

„Možemo reći da se u segmentu tekstila, od vremena kada smo mi započeli s intenzivnijim prikupljanjem tekstilnog otpada 2011. godine, situacija popravila. Kada kažemo popravila, mislimo prvenstveno na to da prikupljamo značajno više tekstilnog otpada nego tada. Međutim, to je još uvijek prilično daleko od onoga kako bi trebalo biti, i s obzirom na podatke o količinama nastalog tekstilnog otpada u Hrvatskoj, uvjereni smo da velik dio završava na odlagalištima”, kaže direktor Anđelko Švaljek.

Tijekom godina RGNC je stekao prepoznatljivost kao oporabitelj tekstilnog otpada i ponudio je rješenja za značajan dio nastalog tekstilnog otpada u Hrvatskoj. Usprkos tome, na domaćem tržištu ne uspijevaju prikupiti ni približno dovoljne količine za svoje potrebe – tek oko 6.000 tona tekstilnog otpada godišnje, tako da većinu tekstila potrebnog za proizvodnju uvoze iz zemalja EU.


Cijeli članak je objavljen u časopisu Tehnoeko br. 110 (02/2024), autor: Tihomir Dokonal / Sva prava pridržana @Tehnoeko