tunel Učka
[foto: Bina Istra]

Investicija u drugu cijev tunela Učka jedna je od najvećih infrastrukturnih investicija u Istri i trenutno najveća cestovna investicija u Hrvatskoj – gotovo 200 milijuna eura za izgradnju 5,6 kilometara druge cijevi tunela, punog profila autoceste do Matulja te vijadukata Limska draga i Mirna. Realizacijom ovog projekta Istarski ipsilon će se kompletno integrirati u sustav autocesta Republike Hrvatske. Do sada je u Istarski ipsilon od početka projekta uloženo 800 milijuna eura, a s ovih 200 milijuna ukupno će ulaganje dosegnuti milijardu eura, piše Tihomir Dokonal za stručni časopis Mineral&Gradnja.

Za izgradnju druge cijevi tunela koristi se najsuvremenija tehnologija u tunelogradnji, a kako bi se ubrzao tempo gradnje, tunel se istovremeno probija s istarske i kvarnerske strane. Trenutno se provodi više dnevnih miniranja kojima se prosječno dnevno probija pet do deset metara sa svake strane tunela, ukupno do 26 metara dnevno s paralelnim galerijama, kažu u Bina Istri, tvrtki koja upravlja Istarskim ipsilonom i gradnjom tunela. Do sada (podaci se odnose na početak rujna 2022., op. red.) su probijena gotovo 3 kilometra nove tunelske cijevi i to 1450 metara s istarske strane i 1230 metara s kvarnerske strane te sedam paralelnih galerija. Plan je da tunel bude fizički probijen u ljeto 2023. godine, a radovi bi kompletno trebali biti završeni godinu dana kasnije, sredinom 2024. godine pod uvjetom da geološki aspekt bude zadovoljavajući.

S obzirom na to da francuska korporacija Bouygues u koncesijskom društvu BINA-Istra d.d. ima većinsko vlasništvo, prema koncesijskom ugovoru status glavnog izvođača radova na Istarskom ipsilonu, uključujući drugu cijev tunela Učka, ima njihova građevinska tvrtka Bouygues Travaux Publics specijalizirana za infrastrukturne radove ako se opravda cijena građenja te odobri od strane RH i EU Komisije. No, kao podizvođači angažirane su lokalne tvrtke. Na izgradnji druge cijevi tunela Učka trenutno je angažirano oko 500 radnika, a veći dio radne snage potječe iz lokalnih sredina Istarske i Primorsko-goranske županije, iako ima i radnika iz ostalih krajeva Hrvatske.

Iako su suočeni s ozbiljnim problemom porasta cijena građevinskog materijala, energenata i usluga, projekt je još uvijek unutar budžeta. “Gradilište niti jedan dan nije stalo”, istaknuo je generalni direktor Bina Istre dr.sc Dario Silić.

Općenarodni i komercijalni zajam za izgradnju tunela

Tunel Učka probijen je 14. svibnja 1978. godine, a s cestovnom dionicom Matulji-Lupoglav, u ukupnoj dužini od 24 kilometra, dovršen je i pušten u promet 27. rujna 1981. godine. Projektant je bio Institut građevinarstva Hrvatske, dok su izvođači radova bili tada moćne građevinske tvrtke Hidroelektra iz Zagreba (Hidroelektra je u drugoj polovici sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao podizvođač sudjelovala i u gradnji Krčkog mosta) i kao podizvođač Konstruktor iz Splita.

Tunel je dug 5,07 kilometara, širok 9,10 metara. Ima dva vozna traka širine 3,50 metra, korisnu visinu od 4,50 metara, dvije bankine od 0,80 metara i umjetno uzdužno prozračivanje. Investitori izgradnje tunela Učka s cestovnim dionicama Matulji-Tunel Učka i Lupoglav-Tunel Učka bili su Samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske te poduzeće Učka Pazin u ime općina Istre i Rijeke, koje su ga i osnovale.

Kako bi pružile djelomičnu financijsku potporu realizaciji projekta, istarske općine raspisale su općenarodni zajam, a Rijeka je sufinancirala projekt komercijalnim zajmom Riječke banke – sve zajedno oko 5 posto, dok je ostatak sufinancirala država.

Godine 1995. osnovana je tvrtka Bina Istra koja je u rujnu te godine dobila koncesiju za financiranje, upravljanje i izgradnju Istarskog ipsilona, cestovnog sustava koji spaja Pulu s Umagom i Rijekom. Prema koncesijskom ugovoru između Vlade RH i BINA-Istre, Republika Hrvatska je u koncesiju unijela već izgrađene dionice od Matulja do Pazina, uključujući i tunel Učku, u ukupnoj dužini od 47 kilometara te dionicu Kanfanar – Medaki u dužini od 7 kilometara, sve u profilu poluautoceste. Koncesijsko društvo BINA-Istra d.d. obvezalo se izgraditi preostalih 90 kilometara poluautoceste i prema rastu prometa, kada prosječni dnevni promet premaši više od 10.000 vozila, autocestu punog profila u cijeloj dužini.

Danas je Istarski ipsilon cestovni sustav ukupne dužine 145 kilometara koji spaja Pulu s Umagom i Rijekom, a čine ga autocesta A8, Matulji – Kanfanar, i autocesta A9 koja vodi od slovenske granice preko Kanfanara do Pule. Ta dva pravca tvore karakteristični oblik koji podsjeća na slovo Y, sa središnjim čvorištem kod Kanfanara, u središnjoj Istri, pa je tako dobio naziv Istarski ipsilon.

Izgradnja druge cijevi tunela Učka dio je projekta Dopuna na puni profil dionica Vranja – Tunel Učka (portal Kvarner) u okviru kojeg će se izgraditi 8 kilometara dionice, uključujući drugi trak od čvora Vranja do tunela Učka / Portal Kvarner i drugu cijev tunela Učka dugu 5,63 kilometara. Radovi na drugoj cijevi počeli su u prosincu 2020., a uz te radove, istovremeno se odvijaju radovi na novom čvoru Vranja gdje je započela izgradnja vijadukta Zrinšćak te novog nadvožnjaka u okviru buduće petlje Vranja.

Obnova stare tunelske cijevi

U planu je i obnova “stare” tunelske cijevi. Trenutno se priprema projektna dokumentacija za zahvate kojima će se postojeća tunelska cijev uskladiti sa zahtjevima Europske direktive (Direktiva 2004/54/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u transeuropskoj mreži). “Radovi u postojećoj cijevi izvodit će se paralelno s građevinskim radovima u novoj cijevi te nakon otvaranja nove cijevi tunela Učka, i to tako da se što manje remeti promet i ne dovodi u pitanje sigurnost korisnika”, tumači Silić.

U tijeku je projektiranje dionice Matulji – Učka, nakon čega će uslijediti postupak otkupa zemljišta. Koncesionar s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture intenzivno radi na pripremi razvoja i izgradnje tih dionica. Prioritet je na radovima dupliranja dionice Matulji – Učka kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner prema Rijeci. Ovaj zahvat je ponajprije opravdan većom sigurnosti korisnika i boljom protočnosti prometa na kvarnerskoj strani Ipsilona.

„Prije samog početka radova preostaje nam dobiti neophodna odobrenja koncedenta te konačno zatvoriti financijsku konstrukciju. U tijeku je završna priprema svih neophodnih dozvola i odobrenja. Ako svi preduvjeti budu zadovoljeni, očekujemo početak radova krajem ove ili početkom iduće godine, dok bi izgradnja prema trenutnom planu trajala 36 mjeseci. Vrijednost građevinskih radova na dionici tunel Učka (portal Kvarner) do Matulja procjenjuje se na okvirno 800 milijuna kuna”, rekao je generalni direktor Bina Istre Dario Silić.

Ministar Butković također najavljuje da bi sva procedura – što uključuje Europsku komisiju i odluku Vlade RH – trebala biti završena do kraja ove godine te da bi najkasnije početkom sljedeće godine krenuli radovi na završnim fazama projekta, 2B2 i 2B3 (dionica od tunela Učka do Matulja te vijadukti Mirna i Limska Draga kao i zaustavna traka na pojedinim dionicama).


Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja br. 146 (04/2022). Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja