ARhitektura i TURurizam: Neka nova strujanja

Dodijeljenim nagradama u ovogodišnjem ciklusu ARTUR 2017 stručni sud i Društvo arhitekata Zagreba žele afirmirati projekte koji donose drugačiji i inovativan pristup u tretiranju turističke ponude i njene arhitektonske artikulacije

336
ARTUR 2017
Projekt Aquatika - karlovački slatkovodni akvarij - može biti sjajan putokaz za iznalaženje i definiranje nekog novog i malo drugačijeg identiteta hrvatskog turizma, ističe ocjenjivački sud

Društvo arhitekata Zagreba i ove godine odabralo je i nagradilo najbolje projekte u arhitekturi i turizmu. Na ARTUR konferenciji, održanoj u Zagrebu 13. studenoga, dodijeljene su dvije nagrade u kategorijama idejni projekti i realizirani projekti, te dva posebna priznanja u istim kategorijama. Dobitnike je odabrao stručni sud u kojem su bili arhitekti Dafne Berc i Alan Kostrenčić te Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam.

Ocjenjivački sud ističe da su svi nagrađeni projekti smješteni u manjim sredinama, koje su do sad bile slabije znane kao turistička odredišta, dok su ravnopravno zastupljeni obalni i kontinentalni dio zemlje.

U kategoriji idejni projekti u arhitekturi i turizmu nagrađen je projekt Kamp Punta Nova, Povljana, otok Pag. Autori projekta su arhitekti iz zagrebačke tvrtke Skroz, a investitor je tvrtka Nova Camping sa sjedištem u Povljani.

U kategoriji realizirani projekti stručni sud je nagradu dodijelio Studiju 3LHD i Gradu Karlovcu za projekt Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac. Investitor je Grad Karlovac.

Posebno priznanje Artur 2017. u kategoriji idejni projekt dodijeljeno je za projekt adaptacije sportsko-rekreacijskog centra Aquacity u Varaždinu. Autori su Janko Jelić, Kristina Škrokov i Juraj Glasinović, a investitor je Grad Varaždin.

U kategoriji realizacije arhitekture posebno priznanje dobili su autori tvrtke ZDL Arhitekti za projekt Luke javne namjene – Marina Muroskva Novi Vinodolski.

Ocjenjivački sud je prilikom vrednovanja trinaest radova pristiglih na ovogodišnji natječaj naglasak stavio na sinergijski međuodnos arhitekture, turizma i lokalne svakodnevice, iako je, kako navodi u obrazloženju, “među pristiglim radovima bilo i ekspresivnije oblikovanih arhitektonskih rješenja”.

Kamp Punta Nova u Povljani

Projekt Kampa Punta Nova u Povljani na otoku Pagu u rujnu 2016. proglašen je strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Vrijednost investicije je 139,3 milijuna kuna.

Projekt predviđa uređenje 500 kamp parcela, 85 kamp mjesta, četiri sanitarna objekta i 250 mobilnih kućica ukupnog smještajnog kapaciteta 2200 ljudi, zapošljavanje 20 stalnih i do 145 sezonskih radnika, kao i indirektno još 40 zaposlenika u objektima koji će biti dati u najam za obavljanje trgovačko-uslužnih djelatnosti. Površina kampa za koju je dobivena koncesija na 60 godina je nešto veća od 28 hektara. Otvorenje je planirano za svibanj 2018. godine

“Projekt Kampa Punta Nova vraća ‘u igru’ temu kampa koji se u recentno vrijeme doživljavao tek kao potrošena relikvija masovnog turizma 70-tih i 80-tih godina XX. stoljeća. Projekt jasno prepoznaje nužnost updatea takove tipologije u skladu i s današnjim potrebama turizma – aktivan odmor, mobilnost – kao i s današnjim ekološkim standardima – pažnja i briga spram prirodnog okoliša, reduciranje zagađenja fosilnim gorivima, recikliranje otpadnih voda…”, navodi se u obrazloženju ocjenjivačkog suda.

“Upravo ta reinvencija poznate tipologije na način XXI. stoljeća najkvalitetnija je značajka projekta. Za razliku od neinventivnih i vojnički posloženih kampova iz spomenutih 70-tih i 80-tih, koji su se temeljili isključivo na smještaju i kupanju, kamp Punta Nova iznalazi načina da inventivnom organizacijom i distribucijom sadržaj postavlja organičku cjelinu koja je ne samo ‘meko’ uklopljena u zanimljiv prirodni kontekst, već joj oblikovanjem zajedničkih, javnih sadržaja daje kvalitetu ‘malog grada’, uspostavljajući jedan posve nov format koji je istovremeno naslonjen na tradiciju (kamene kuće, trg između njih), ali formom i interpretacijom pripada sasvim suvremenom izričaju digitalne generacije.”

Ocjenjivački sud ističe da je Projekt kamp Punta Nova prvi greenfield projekt kampa u Hrvatskoj baziran na primjeni zelenih tehnologija, te „zacrtava neke nove smjernice turizma koji bi iz puke eksploatacije ljepote prirode, trebao postati njen čuvar“.

Aquatika, karlovački slatkovodni akvarij

Aquatika, karlovački slatkovodni akvarij, otvorena je u listopadu 2016. Čak 98 posto te investicije vrijedne 36,7 milijuna kuna financirala je Europska unija iz operativnog programa Regionalna konkurentnost.

Karlovac je grad kroz kojeg često putujemo, a rijetko posjećujemo, a projekt akvarija svojom arhitektonskom izvrsnošću, kao i ambicijom i vizijom ljudi koji ga vode, vraća grad na mapu potencijalnih turističkih odredišta, navodi ocjenjivački sud.

Zgrada je smještena neposredno uz obalu Korane. Potpuno je pokrivena zemljom i uklopljena u prirodni okoliš. Koncept je  nadahnut nasipima i šancima karlovačke zvijezde. U središtu se nalazi trg s ulaznim prostorom, suvenirnicom, caffe barom, čitaonicom i uredima.

“Važnost projekta pronalazimo u izuzetno kvalitetnom afirmiranju zaboravljenog, a iznimno vrijednog prostora u unutrašnjosti Hrvatske. Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre, prezentirajući je na suvremen i atraktivan način, nenametljivim arhitektonskim izričajem koji inteligentno korespondira i sadržaju koji udomljuje i lokalitetu u kojem se smješta. Također treba napomenuti da je Aquatika jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, te na taj način stvara značajan kvalitativni pomak od stereotipne ponude morskih akvarija.“

Ocjenjivački sud ističe da ovaj projekt najpotpunije pokriva sve kvalitete koje nagrada ARTUR želi afirmirati – od kreativnosti i inovantnosti, interdisciplinarnosti, ekološke svjesnosti, do angažiranosti u pogledu podizanju kvalitete prostora života u svom urbanom, arhitektonskom, socijalnom i turističkom aspektu.

Kompleks akvarija na raznim nivoima aktivno sudjeluje u životu grada. Postaje novo gradsko žarište na desnoj obali Korane, a istovremeno integriranjem lokalne turističke ponude te razvojem uslužnih djelatnosti i proizvodnje sudjeluje u gospodarskom razvitku grada i okolice.

Ekološki aspekt i afirmativan odnos spram urbanog i povijesnog konteksta akvarij pokazuje kroz koncept zelenih krovova koji građevinu čine gotovo nevidljivom u okolišu čuvajući zelene vizure krajolika, te omogućujući da urbanistička cjelina zadržava prirodni izgled.

Projekt Aquatika može biti sjajan putokaz za iznalaženje i definiranje nekog novog i malo drugačijeg identiteta hrvatskog turizma, ističe ocjenjivački sud.

Aquacity u Varaždinu

Malo je gradova u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji svoj riječni pojas stavljaju u funkciju lokalnog stanovništva i turizma. Na prostoru bivšeg eksploatacijskog polja šljunka Motičnjak u Varaždinu kao sanacija terena predložena je nova sportsko-rekreacijska zona s različitim sadržajima. Navedena zona planirana je kao novi turistički punkt Varaždina i Hrvatske, a ovisno o godišnjem dobu ponuđeni su različiti sportsko-rekreacijski sadržaji.

Promjenom namjene i minimalnom izgradnjom planiranih sadržaja ukazuje se na brigu za okoliš, bioraznolikost, stvaranje novih staništa flore i faune te društveno-ekonomsku održivost, obrazlaže Stručni sud. Realizacija je planirana kroz nekoliko etapa, tj. kao dugoročan i samoodrživ projekt grada.

Minimalne urbanističko-arhitektonske intervencije kako bi se prostor prenamijenio pridonose unaprjeđenju kvalitete prostora. Inovativnost se očituje u očuvanju i unaprjeđenju okoliša, dok uključivanje stručnjaka raznih profila u projekt pridonosi interdisciplinarnom procesu osmišljavanja projekta, pojašnjava stručni sud.

Marina Muroskva u Novom Vinodolskom

Problem prenapučenosti luke u samom središtu Novog Vinodolskog riješen je gradnjom nove luke jugoistočno od centra grada u prirodnoj uvali Muroskva. Nova luka je sa zapada, sjevera i istoka okružena Jadranskom magistralom, a s juga morem te je na taj način dostupna cestom i morem.

Marina je otvorena u lipnju ove godine. Zaštićena je 255 metara dugačkim lukobranom i prva je komercijalna marina u Vinodolskom kanalu. Ima 180 vezova za brodice do 15 metara dužine, a megajahte mogu se vezati na vanjskoj strani lukobrana. Izravno zapošljava dvadesetak djelatnika, a neizravno još toliko.

Investitor, švicarska kompanija Mitan Holding, u gradnju marine i suhe marine uložila je više od 10 milijuna eura. Najveći dio poslova na gradnji izvele su hrvatske tvrtke, a i veliki dio opreme i namještaja proizveden je u Hrvatskoj.  

Sagledavajući luku u cjelini vidljivo je da oblikovno poštuje i naglašava prirodne karakteristike mikrolokacije te pridonosi prepoznatljivosti, autentičnosti i identitetu turističko-nautičke ponude, obrazlaže stručni sud. Ekološka svijest u realizaciji očituje se kroz uporabu solarnih panela za zagrijavanje vode, a luka svojom ponudom doprinosi društvenoj i ekonomskoj raznolikosti grada. Luka Muroskva i svi njeni dijelovi – šetnica, ugostiteljski i lučki sadržaji – postali su novi prostorni reper Novog Vinodolskog.

Dafne Berc dodale ja kako je stručni sud posebnu vrijednost projekta prepoznao u tome što je povezao prekinuti dio lungomarea (šetnice) u jednu cjelinu.

Poticaj na inovacije i odvažnost

Dodijeljenim nagradama u ovogodišnjem ciklusu ARTUR 2017 htjeli smo afirmirati projekte koji prije svega donose drugačiji i inovativan pristup  tretiranja turističke ponude i njene arhitektonske artikulacije, poručuje stručni sud. „Naš izbor trebao bi biti i poticaj i lokalitetima i sadržajima koji nisu sastavni dio konvencionalne i komercijalne ponude, te koji iz tog razloga zahtijevaju i veću odvažnost i veću vještinu i projektanta i investitora.“

“Visoka arhitektonska produkcija naslonjena na velike budžete uhodanih turističkih kuća i lanaca na jadranskoj obali već se etablirala kao dio turističkog imidža Hrvatske. Stoga nam se daleko interesantnijim i vrednijim činilo prepoznati neka nova ‘strujanja’ u smislu pojave novih, ili drugačije interpretiranih sadržaja, kao i pojavu nekih novih lokaliteta koji ne pripadaju isključivo jadranskoj obali, već u unutrašnjosti Hrvatske prepoznaju turistički potencijal“, zaključuje stručni sud u obrazloženju kriterija kojim se vodio prilikom dodjela nagrada.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 20. studenoga 2017. (br. 4005) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.