Cresko oporavilište za bjeloglave supove dobilo ambulantu

Ambulanta za supove ima unutrašnje i vanjske nastambe za intenzivnu skrb, dva odvojena prostora s video nadzorom te laboratorij opremljen raznom dijagnostičkom opremu koja omogućuje bržu i kvalitetniju pomoć ozlijeđenim i bolesnim supovima

29
bjeloglavi sup
Bjeloglavi sup jedna je od najvećih ptica koje lete i najveća u Hrvatskoj): naraste od 93 do 110 cm u visinu, teži od 7 do 12 kg, a raspon krila im je od 235 do 290 cm [Izvor: zastita-prirode.hr]

Oporavilište za bjeloglave supove u mjestu Beli na otoku Cresu dobilo je u sklopu europskog projekta „Unapređenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za bjeloglave supove u Centru Beli“ ambulantu za supove. Projekt vrijedan 890.000 kuna najvećim dijelom financiran je sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije, a dijelom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ambulanta za supove ima unutrašnje i vanjske nastambe za intenzivnu skrb, dva odvojena prostora s video nadzorom te laboratorij opremljen raznom dijagnostičkom opremu koja omogućuje bržu i kvalitetniju pomoć ozlijeđenim i bolesnim supovima na licu mjesta.

Bjeloglavi sup je ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Bjeloglavi sup je zakonom zaštićena ptica, no bez obzira na tu zaštitu ova ptica kontinuirano vodi borbu za opstanak vrste. Hrane se isključivo strvinama velikih i srednjih sisavaca te nikada ne jedu živi plijen. Zbog toga se može reći da u ekosustavu imaju ulogu „higijeničarske službe“ jer na taj način sprječavaju potencijalno širenje zaraza.

Najveća ptica u Hrvatskoj

Jedna su od najvećih ptica koje lete (najveća u Hrvatskoj), narastu od 93 do 110 centimetara u visinu, teže od 7 do 12 kilograma, a raspon krila im je od 235 do 290 centimetara. Supovi su nježni životni partneri; nakon što odaberu svog partnera s njim ostaju do kraja života. Žive u kolonijama od 2,3 ili 5 parova, pa čak i do sto ili više te se gnijezde, hrane i odmaraju zajedno.

Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi bili su rašireni gotovo na cijelom području Hrvatske – od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Danas su kvarnerski otoci Cres, Krk, Prvić i Plavnik posljednje prebivalište bjeloglavih supova u Hrvatskoj.

U mjestu Beli na Cresu nalazi se ekološko-istraživački centar za zaštitu prirode „Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove“ koji se bavi zaštitom te vrlo ugrožene vrste ptica kojoj prijeti izumiranje. Zahvaljujući trudu i aktivnostima Centra Beli, staništa bjeloglavog supa na otoku Cresu proglašena su ornitološkim rezervatima.

Svake godine oporavilište zbrine desetak supova

Oporavilište za bjeloglave supove Beli jedino je registrirano oporavilište za supove u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je njegova uloga izuzetno važna za daljnje očuvanje i skrb o ovoj strogo zaštićenoj vrsti. Potreba za oporavilištem je velika jer svake godine u prosjeku desetak supova strada i biva zbrinuto u Oporavilištu. To su najvećim dijelom mlade i neiskusne ptice koje tijekom ljetnih mjeseci, pri svojim prvim letovima, padaju iz gnijezda u more podno litica te bivaju spašene i dopremljene na skrb u Oporavilište. No ponekad i odrasli supovi koji su iz nekog razloga nađeni ozlijeđeni, iscrpljeni ili pothranjeni nalaze oporavak u Belom. Sve se ptice nakon uspješnog oporavka vraćaju u prirodu. Supovi se prilikom puštanja prstenuju, a neki i obilježavaju GPS uređajima te se tako prati njihov život i daljnje snalaženje u prirodi.

Svaki spašeni sup važan je za populaciju, jer supovi tek u petoj godini dostižu spolnu zrelost, godišnje imaju samo jedno jaje, a mortalitet mladih supova u prvog godini može biti čak do 75 posto. Zbog svega toga, aktivnosti spašavanja, oporavka i ponovnog puštanja ptica u prirodu imaju pozitivan utjecaj na populaciju.

Bjeloglavi sup vratio se i na Učku!

“Svi vi koji živite na otoku znate koliko je logistički komplicirano osigurati sve što ovdje treba. Uređenje ove ambulante i svi uređaji koje smo nabavili omogućit će nam brzu dijagnostiku i sada ovo oporavilište postaje zaokružena cjelina na europskoj razini. Na Kvarneru trenutačno gnijezdi oko 125 parova bjeloglavih supova, a većina na Cresu. U jednoj godini se prosječno spasi desetak ptica, ponajviše mladih supova, koji nakon skrbi u oporavilištu dobivaju novu priliku za život”, rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Prirode u čijem je sastavu u bejski Centar. Podsjetila je da je, osim ambulante za supove, uređena i volijera za što je Primorsko-goranska županija osigurala 200.000 kuna.

Od 2017. godine oporavilišta su službeno prepoznata kao mjesta u kojima rade stručni i educirani ljudi, kojima je svakodnevni i profesionalni posao spašavanje ugroženih vrsta životinja. Oporavilište za bjeloglave supove Beli jedno je od 11 oporavilišta za ugrožene vrste, a u njih je u prethodnoj financijskoj perspektivi uloženo 25 milijuna kuna europskih sredstava.

Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dovršit će desetogodišnji plan upravljanja za bjeloglavog supa kojim će se nastojati anulirati sve ono što negativno utječe na populaciju bjeloglavih supova, rekao je državni tajnik Mario Šiljeg ekskluzivno je objavio da su gnjezdilišta bjeloglavog supa pronađena i u parku prirode Učka.

Ako primijetite ili pronađete bjeloglavog supa u nevolji – da pluta u moru ili ne može poletjeti, iscrpljenog, da se čudno ponaša ili slično – važno čim prije obavijestiti dežurnu službu na besplatni broj 112 koja će za daljnju intervenciju kontaktirati djelatnika Javne ustanove „Priroda“ ili djelatnike Oporavilišta za bjeloglave supove u Belom. Ako se bjeloglavi sup nalazi u moru, pticu je nužno čim prije izvaditi iz mora i dopremiti u Oporavilište u Belom.