Nakon pauze zbog pandemije koronavirusa predviđa se da će globalni cruising turizam doseći vrijednost od 51 milijarde dolara. Iako hrvatski dio Jadrana u tom bogatom kolaču zauzima tek mali dio, iz godine u godinu sve više brodova za krstarenje za odredište bira hrvatske luke. Među njima je i zadarska. O tome se razgovaralo na okruglom stolu u okviru projekta “Take It Slow” koji je organiziralo Zadarsko sveučilište u suradnji s Putničkom lukom Gaženica i Lučkom upravom Zadar.
Svjetskim morima i oceanima plovi 446 kruzera kapaciteta 31 milijun putnika. Od toga 5,5 milijuna za krstarenje bira Mediteran. Kako bi brod za krstarenje pristao u neku luku, ona mora biti poznata, kaže Rebeka Pevec, direktorica kruzerskog dijela zadarske Putničke luka Gaženica u razgovoru s novinarom Radio Zadra Božidarom Kolegom.
“Za svaku destinaciju, pa tako i za Zadar, bitno je da je svjetski poznata. To znači da putnici traže da se dolazi u Zadar, isto kao što su tražili da se dolazi u Dubrovnik, koji e postao poznat zbog Game of Thrones. Ljudi su masovno tražili od kruzing kompanija da se ide u Dubrovnik. Na nama u Zadru je da stvorimo takav proizvod, takav imidž, da ljudi znaju za Zadar i da sve više traže kruzing kompanije da stave Zadar u svoj intinerar”, tumači Pevec. “To možemo postići jedino kvalitetnom i raznolikom uslugom i time da osiguramo dobar doživljaj, da svaki moment proveden u gradu ili županiji bude nešto dobro što će ljudi ponijeti sa sobom u sjećanju.”
Dvadeset i četiri putnika podržava jedno radno mjesto u destinaciji, podaci su Cruise Line International Associationa. Prosječna potrošnja po destinaciji je 750 dolara, ali Zadar u tome zaostaje.
“Želimo ukazati da psotoji prostor, da gosti žele potrošiti više novca, ali mi im moramo dati adekvatan proizvod u uslugu. To ne znači da moramo nabiti cijene na pizza cut ili sladoled, nego da se moramo potruditi da imamo kvalitetan proizvod, da to bude nešto unikatno, drugačije, ili da se radi o svjetskim brendovima. Da se na kalelargi otvori dućan ‘Louis Vuitton’ ili ‘Dior’, znamo da bi gosti s broda dolazili kupovati. Tako bi se podigla financijska vrijednost koja bi se ostavljala na destinaciji”, razlaže Pevec.
Oko 60 posto putnika s kruzera se vraća u destinaciju u vlastitom aranžmanu i to je nešto što bi lokalna zajednca trebala iskoristiti, dodaje Rebeka Pevec. “To nije mala brojka. I oni neće ostati jedan dan, ostat će najmanje tri dana. Ako imate sto tisuća putnika, to je 60 tisuća turista odnosno najmanje 180 tisuća noćenja. To mnogo znači za lokalnu zajednicu, za hotele, za privatni smještaj… Lokalna zajednica trebala ni pokazati više interesa za takve podatke i naučiti malo više o cruise industriji, što ona može donijeti jednoj destinaciji. Kod nas se uglavnom priča o negativnom utjecaju kruzera koji nije ni provjeren. Bilo bi bolje kada bismo se okrenuli pozitivnim efektima na lokalnu zajednicu i na ekonomski efekt, na radna mjesta. Jedan brod u cruise industriji nisu samo peljari, turistički vodiči, zaštitari… To je puno veći segment profesija i poslova koji su uključeni u dolazak jednig kruzera”, poručila je direktorica kruzerskog dijela zadarske putničke luke.
