Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac predstavila je prijedlog Zakona o turizmu koji je pušten u javno savjetovanje koje će trajati do 26. kolovoza. Zakon bi na snagu trebao stupiti početkom iduće godine.
Ministrica Brnjac istaknula je, kao i uvijek kada Vlada Andreja Plenkovića govori o nekakvim reformama, da Vlada radi na “sveobuhvatnoj reformi turizma”. Donesena je tako
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira i državnog proračuna osigurano je oko 1,3 milijarde eura bespovratnih sredstava za razvoj turizma.
Zakon o turizmu, kao krovni zakon za turističku djelatnost, trebao bi stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, omogućiti očuvanje resursa i prostora, osigurati zadovoljstvo i kvalitetu života stanovništva u turističkim destinacijama te osigurati konkurentnost hrvatskog turizma na globalnom tržištu.
Ministrica Brnjac rekla je kako se odgovornost za upravljanje razvojem turizma mora spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom. Drugim riječima, odgovornost će se prepustiti „lokalnim vizionarima” koji će tako još malo proširiti ovlasti da sustav urede onako kako oni misle da bi trebao izgledati.
Zakon predviđa alate za praćenje održivosti kao što su indeks turističke razvijenosti, satelitski izračun održivog turizma i praćenje pokazatelja održivosti kao što su kvaliteta mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnja pitke vode i električne energije, količina nastalog komunalnog otpada i promet u mirovanju. Na tim podacima trebao bi se temeljiti satelitski izračun održivog turizma, planovi upravljanja kao obvezni dokumenti te ostali strateški dokumenti.
Planovi upravljanja donosit će se na četiri godine, izrađivat će ih turističke zajednice, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane (!), usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.
Temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim odredištima, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, bit će izračun broja turista koji pojedina destinacija može prihvatiti.
Predstavnička tijela će pak na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom između ostalog donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, na primjer za poboljšanje komunalne infrastrukture.
Važan alat trebao bi biti sustav satelitskih računa održivog turizma koji bi trebao omogućiti sustavno praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma. Zbog neravnomjerne turističke razvijenosti hrvatskih regija izradit će se nacionalni račun, regionalni računi na razini NUTS 2, te županijski računi (NUTS 3) za jadranske županije.
Ministarstvo će pak uspostaviti javnu bazu projekata od posebnog značaja koji će se moći financirati iz Fonda za turizam.
