U Hrvatskoj je u EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova uključeno 41 postrojenje, rekao je u Saboru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mile Horvat predstavljajući izmjene Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Riječ je uglavnom o postrojenima za proizvodnju električne energije, keramike, stakla, čelika, aluminija, gnojiva i cementa.
Ta postrojenja u 2020. imala su emisije u vrijednosti 6,5 milijuna tona CO2 ekvivalenta, besplatno im je dodijeljeno 3,4 tona, a na tržištu su kupili 3,1 milijun tona za što su izdvojili oko 241 milijun eura uz prosječnu cijenu od 80 eura po toni.
U 2018. cijena se na dražbama kretala oko 10 eura po toni ugljičnog dioksida, a početkom 2023. prešla je 90 eura. Izmjenama Zakona propisao bi se način povrata prekomjerne količine emisijskih jedinica operatorima postrojenja.
Horvat je najavio kako će u 2027. u sustav trgovanja emisijama ući i cestovni promet, zgradarstvo, brodarstvo i laka industrija, morat će voditi evidencije o emisijama.
Izmjenama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja domaće zakonodavstvo usklađuje se s pravnom stečevinom EU u području sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
