Pokrivenost robnog uvoza izvozom na najnižoj razini od travnja 2014.

Vanjskotrgovinski deficit produbljen je na 2,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom roba spuštena je na 58,3 posto. Pad vrijednosti robnog izvoza rezultat je manjeg izvoza poljoprivrede, rudarstva te energetskog sektora

u 14:24 Zadnja izmjena: 11.06.2018 u 14:24
73
vanjskotrgovinski deficit

Vrijednost robnog izvoza već je dva mjeseca u padu dok je robni uvoz nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta, pokazuju podaci Držanog zavoda za statistiku za ožujak, navode analitičari Raiffeisena u dvnoj ekonomskoj analizi.

U ožujku je izvezena roba u vrijednosti 1,2 milijardi eura što predstavlja mjesečni rast od 12,6 posto, ali na godišnjoj razini je vrijednost izvezene robe manja 8,1 posto. Vrijednost robnog uvoza u ožujku je, uz mjesečnu (29,7%) i godišnju stopu rasta (7,4%), premašila 2,2 milijarde eura. Uz snažan rast robnog uvoza i istovremeni pad izvoza, pokrivenost uvoza izvozom skliznula je na 53,6 posto, što je najniža razina od travnja 2014. Pri tome je vanjskotrgovinski deficit, po prvi puta otkako se prate podaci po novoj metodologiji, premašio milijardu eura (1,02 mlrd eura), zabilježivši godišnji rast od 33,4 posto.

Promatrano na razini prvog ovogodišnjeg tromjesečja vrijednost robnog izvoza iznosila je 3,3 milijarde eura pri čemu je zabilježeno smanjenje izvoza za 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. Pri tome je negativan doprinos došao od pada izvoza u veljači i ožujku dok je u siječnju zabilježen godišnji rast (4,8%). Istovremeno, u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, vrijednost robnog uvoza porasla je 7,6 posto i premašila je 5,6 milijardi eura.

Prerađivačka industrija ublažila negativne izvozne trendove

Vanjskotrgovinski deficit produbljen je tako na 2,3 milijarde eura (godišnje 27%) te je pokrivenost uvoza izvozom roba spuštena na 58,3 posto. Pad vrijednosti robnog izvoza rezultat je manjeg izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (pad za 27,8 posto), rudarstva i vađenja (pad za 3,2 posto) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (pad za 44,5 posto). U strukturi ukupnog izvoza poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluje s 3,7 posto, rudarstvo s 0,6 posto, a energetika s 2,8 posto.

Najveća komponenta izvoza, prerađivačka industrija, koja u strukturi izvoza čini gotovo 90 posto, zabilježila je godišnji rast od 0,5 posto te je ublažila doprinos razmjerno visokih negativnih godišnjih stopa rasta ostalih djelatnosti. Pozitivne godišnje stope rasta izvoza prerađivačke industrije, koje traju od 2014., proizlaze iz rasta izvoza u djelatnosti Proizvodnje prehrambenih proizvoda koji u strukturi izvoza Prerađivačke industrije sudjeluje s 10,5 posto. Izvoz prehrambenih proizvoda veći je za 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Gotovo sve djelatnosti unutar Prerađivačke industrije bilježe rast robnog izvoza. Iznimke su Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (-29%), Proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-27%), Proizvodnje namještaja (-11,4%) te Proizvodnje odjeće (-3,4%) koji u strukturi izvoza sudjeluju sa 7,8 posto, 3,1 posto, 2,5 posto odnosno 5,2 posto.

S druge strane rast vrijednosti robnog uvoza u prvom ovogodišnjem tromjesečju podržan je rastom uvoza Prerađivačke industrije s udjelom od 89 posto i ostvarenim rastom od 10,6 posto godišnje. Slijedi Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s godišnjim rastom robnog uvoza od 4,8 posto. Smanjenje vrijednosti uvoza bilježe djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija koja u ukupnom uvozu čini udio od 2,3 posto, a zabilježila je pad vrijednosti robnog uvoza od 44,7 posto te Rudarstvo i vađenje s udjelom od 5,4 posto te padom od 1,6 posto.

Deficit robne razmjene s EU 2,2 mlrd eura

Promatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja najznačajniji udio robne razmjene ostvaren je s državama članicama Europske unije u koje je izvezeno roba u vrijednosti od 2,3 milijardi eura (70% vrijednosti ostvarenog izvoza) čime je u prvom tromjesečju ostvaren godišnji rast izvoza od 3,8 posto. Istovremeno u zemlje EU je izvezena roba u vrijednosti od 4,5 milijardi eura (gotovo 80% vrijednosti ostvarenog uvoza) i ostvaren godišnji rast od 7,5 posto. Viša vrijednost robnog uvoza od izvoza rezultiralo je deficitom robne razmjene s državama EU od 2,2 milijarde eura (+12% godišnje).

S druge strane, kod robne razmjene sa zemljama Cefte zabilježen je godišnji pad robnog izvoza uz istovremeni rast robnog uvoza (-4,9%, odnosno 1,9%). Kako vrijednost ostvarenog robnog izvoza premašuje vrijednost robnog uvoza u vanjskotrgovinskoj razmjeni s zemljama članicama Cefte ostvaren je suficit u iznosu od 192 milijuna eura.

Izraženi rast izvoza usluga (posebice tijekom središnjeg dijela turističke sezone) za sobom će generirati snažniji rast uvoza roba pri čemu će pozitivni učinci izvoza biti umanjeni. Isto tako izvoz roba biti će ograničen usporavanjem gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima.