Hrvatska Vlada će sljedećeg tjedna predstaviti mjere pomoći za zaustavljanje rasta cijene energanata koje bi, prema najavama, trebale obuhvatiti kućanstva, javni sektor, male i srednje poduzetnike, umirovljenike, poljoprivrednike, ribare i socijalno ugrožene skupine. Jutarnji list navodi kako je paket mjera vrijedan oko 6 milijardi kuna (800 mil. eura).
Cijeli paket mjera još uvijek nije definiran, sastanci i digovori još uvijek traju, no osnovne smjernice se naziru. Sigurno će se promijeniti model obračuna struje za javni sektor koji je do sada račune plaćao po istom modelu kao i poduzetnici iz privatnog sektora. Tako će javne škole, vrtići, domovi za starije i nezbrinutu djecu, fakulteti, bolnice, muzeji, ali i nevladin sektor poput vjerskih zajednica i udruga koje pomažu ugroženima električnu energiju plaćati po modelu kojim ju plaćaju kućanstva.
Mikro, mali i srednji poduzetnici dobit će pravo na subvenciju za plaćanje električne energije. Poziajući se na neimenovane izvore Jutarnji navodi kako je to najizdašniji dio paketa.
U prošlom paketu mjera subvencionirala su samo kućanstva i to tako da je HEP za 460 milijuna kuna (61,05 mil. kn) ograničio porast naknada za električnu energiju kako bi ublažio rast cijena. Poduzetnici već sada pak plaćaju električnu energiju pet puta više, a od 1. listopada očekuje se dodatno poskupljenje i za kućanstva i za poduzetnike.
“Smatramo da bi svi trebali imati manju tarifu, ne samo kućanstva i javni sektor, nego i privatni sektor odnosno poduzetnici. Navest ću samo jedan primjer: ako imate privatni vrtić plaćat ćete pet puta skuplju struje nego vrtić koji je u vlasništvu grada”, upozorava Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, prenosi Hrvatski radio.
Ekonomist Mladen Vedriš kaže pak da bi paket mjera morao biti konzistentan i voditi računa ne samo o korisnicima proračunima, nego i o ostalima, onima koji proračun pune.
“Dobro je da se paket priprema, ali još je prerano da bi se dala konkretnija ocjena. Razumljiva je logika Vlade da nastoji zaštiti funkciju javnih institucija. Međutim, temjere moraju biti balansirane između javnog i privatnog sektora. Naravno da su važni mali i srednji poduzetnici te obrtanici, ali moramo govoriti o svim razinama tvrtki. Treba voditi račina o velikim tvrtkama koje su izložene međunarodnoj konkurenciji, o njihovoj konkurenciji”, smatra Vedriš.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je kako Gradu pomoć treba, a kao najveće potrošače električne energije naveo je Zagrebački električni tramvaj te Vodoopskrbu i odvodnju.
“Za početak se nadamo da će sve ustanove, poput domova za starije i nemoćne, sječijih vrtića, škola imati pravo na subvenciju za podmirenje troškova eenrgenata, a za ostalo ćemo vidjeti sljedećeg tjedna. Gradonačelnik je u stalnom kontaktu s Vladom odnosno ministrom gospodarstva i nadam se da će taj dijalog ići i dalje”, rekao je Korlaet.
Cijena plina za građanstvo regulirana je do kraja ožujka iduće godine imkroz direktnu subvenciju od 10 lipa po kilovatsatu. Mikro, mali i srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati subvenioniraju se s 15 lipa po kilovatsatu preko vaučera HAMAG-BICRO-a. Vlada je snizila PDV na plin i toplinsku energiju s 25 na 5 posto.
Kao i u prošlom peketu, dio mjera trebao bi pomoći najugroženijim skupinama u društvu. Svi oni bi trebali dobiti veću naknadu. Umirovljenici s manjim mirovinama bi ponovo trebali dobiti “energetski dodatak” kako bi lakše podmirili račune.
