Vukovar razvija dva “zelena” energetska projekta

Svrha projekta "Čista energija za Vukovar" je proizvodnja toplinske energije iz geotermalnih izvora, a u okviru projekta "Sunce nad Vukovarom" na području grada postavljeno je 12 sunčanih elektrana

65
Vukovar
Sunčanu elektranu na Plivalištu Vukova [Izvor: Grad Vukovar]

Na Dan planeta Zemlje u Vukovaru je održana završna konferencija o dvama europskim projektima čijom bi se provedbom trebala znatno smanjiti emisije ugljika u proizvodnji energije. Riječ je o projektu “Čista energija za Vukovar” kojem je svrha proizvodnja toplinske energije iz geotermalnih izvora , te “Sunce nad Vukovarom” kroz koji je na području grada izgrađeno 12 sunčanih elektrana.

Projekt “Sunce nad Vukovarom” vrijedan je 775 tisuća eura, a svrha mu je povećati korištenje obnovljenih izvora energije, transformirati grad u ugljično neutralan te poboljšati energetsku učinkovitost javnih zgrada na području Vukovara.

Solarne elektrane su postavljene na nekoliko lokacija, a do sada zabilježene uštede su značajne, kaže zamjenik gradonačelnika Filip Sušac: “Imamo elektrane na 12 lokacija. Najveća elektrana, koja predstavlja 45 posto ukupno postavljenih kapaciteta, postavljena je na plivalištu i na sportskoj dvorani u Borovu naselju. Elektrane su također postavljene na škole, zgradu gradske uprave i zgradu javne tržnice. Ovisno o elektrani, možemo govoriti o uštedama 30 – 50 posto ukupne potrebne energije na tim lokacijama”.

Projekt “Čista energija za Vukovar” vrijedan 260 tisuća eura usmjeren je na proizvodnju toplinske energije iz geotermalnih izvora. Preliminarna istraživanja su pokazala da je potencijal dobar pa je već određena lokacija za istražnu bušotinu, kaže voditelj naftno-rudarskih radova u Gospodarskoj zoni Vukovar Nino Bošnjak.

“S obzirom na to da mi prvenstveno želimo koristiti geotermalnu energiju u segmentu toplinarstva, odabrali smo lokaciju između Borova sela i Borova naselja, na mjestu gdje je aerodrom, tako da nam je što bliže stanici Tehnostana”, objašnjava Bošnjak.

Temperatura na tom području kreće se 85 – 95 stupnjeva, a više podataka znat će se nakon što bude izbušena bušotina, što je planirano tek za godinu dana.

“Znamo da su ležišta vrele vode na otprilike 1800 metara. S obzirom na to da se ovdje rado o istražnoj bušotini, bušit ćemo do 2500 metara kako bismo provjerili sva potencijalna ležišta na tim dubinama”, dodaje Bošnjak.

Na temelju rezultata ovih istraživanja donijet će se odluka hoće li se nastaviti s bušenjem na drugim lokacijama, što će prvenstveno ovisiti o potrebama gospodarstva.

Oba projekta financirali su Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora, uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru programa “Energija i klimatske promjene”.