Da se Zagreb nalazi na bogatim izvorima geotermalne energije odavno je poznato. Geotermalno polje Zagreb otkriveno je 1977., prva bušotina nastala je 1981., a prilikom radova na objektima za Univerzijadu u sportskom parku Mladosti uz Savu postavljen je geotermalni energetski sustav koji koriste bazeni Mladosti, atletski stadion i Kineziološki fakultet.
U rujnu bi se na sustav trebao spojiti i Studentski dom “Stjepan Radić”, a geotermalnu energiju trebala bi koristiti i buduća Dječja bolnica u Blatu. Za iduću godinu najavljeno je i spajanje na mrežu HEP Toplinarstva.
S obzirom na malu iskorištenost geotermalnih kapaciteta zagrebačkog podzemlja, Rudarsko-geološko-naftni fakultet (FGNF) izradio je dokumentaciju koja je preduvjet za nove bušotine
“Geotermalni potencijal grada Zagreba iskorištava se svega 5 do 10 posto, ovisno o tome je li ljeto ili zima”, izjavio je dekan RGNF-a Vladislav Brkić za Radio Sljeme. “Potencijal je puno veći i u 4 do 5 godina, fosilni izvori energije mogli bi se zamijeniti geotermalnim. Postojeći izvori su više nego dovoljni za zagrijavanje stambenih objekata.”
U planu je i izgradnja termalnog jezera u Blatu. Koncesionar geotermalnog polja Zagreb Željko Jurilj kaže kako je Grad Zagreb 370 tisuća kvadratnih metara zemljišta već namijenio za termalno kupalište kraj bolnice, odnosno kod postojećih terena za golf.
“U tijeku je postupak rješavanja imovinsko-pravnih pitanja. Također, Grad Zagreb s Republikom Hrvatska rješava imovinsko-pravna pitanja za izgradnju bolnice. I tu imamo nekoliko zainteresiranih investitora, Napravili smo idejno rješenje projekta. To bi bilo najveće otvoreno geotermalno jezero u Europi, kao u jednom vulkanskom grotlu, gdje bi se ljudi mogli kupati”, razlaže Jurilj.
Osim kupališta gradila bi se i razna lječilišta i sportsko-rekreativni sadržaji.
