Briga za održivi razvoj urbanih naselja još od davnina glavna je preokupacija arhitekata i gradskih uprava. Gradovi zauzimaju samo dva posto Zemljine površine, ali u njima živi polovica svjetskog stanovništva, troše 75 posto ukupno generirane energije i s 80 posto doprinose efektu staklenika. Urbana populacija u Europskoj uniji čini 72 posto ukupne populacije, a procjenjuje se da će do 2050. njen udjel porasti na 80 posto.
Tijekom godina koncept “gradova budućnosti“ se mijenjao, a različite vizije i koncepti što su gradovi i budućnosti i kako bi oni trebali izgledati posebno dolaze do izražaja u 21. stoljeću. Danas govorimo o pametnim gradovima (Smart Cities), zelenim gradovima (Green Cities), održivim gradovima (Sustainable Cities), eko-gradovima, digitalnim, inteligentnim ili kompaktnim gradovima… Govorimo o gradovima budućnosti i o budućnosti gradova.
Na Danima Beča održanim potkraj prošle godine u Zagrebu imali smo priliku od Sanje Jerković, pročelnice gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj, čuti nešto više o zagrebačkom konceptu pametnog grada.
“Naša vizija Zagreba kao pametnog grada koju želimo ostvariti do 2020. je grad kao urbani inkubator održivih koncepata poduzetništva i novih vrijednosti. Želimo unaprijediti kvalitetu življenja s ekonomskog aspekta”, rekla je u uvodu izlaganja pročelnica Jerković.
Šest ciljeva
“Promišljali smo koncept pametnog grada i postavili smo šest ciljeva: konkurentno gospodarstvo, razvoj ljudskih potencijala, zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom, unapređenje prostornih kvaliteta i funkcija grada, unapređivanje kvalitete življenja te unapređenje sustava upravljanja razvojem.“
Te strateške ciljeve zagrebačka gradska uprava namjerava ostvariti kroz 21 prioritet i 89 mjera.
Kada je riječ o gospodarstvu, prioriteti si razvoj poduzetničkog okruženja, gospodarstva koje je utemeljen na znanju, inovacijama, kvaliteti robe i usluga, te održivi razvoj poljoprivrede i šumarstva. Na to se vežu ljudski potencijali odnosno razvoj Zagreba kao grada znanja i sveučilišnog grada, te unaprjeđenje tržišta rada.
U zaštiti okoliša prioriteti su zaštita prirodnih resursa i uspostava sustava za održivo upravljanje energijom.
Dinamički rast grada, prostorni i populacijski, doveo je do neravnoteža u prostornim kvalitetama na području grada. Gradski ured za strategiju i razvoj napravio je atlas napuštenih područja grada u kojem su identificirali 45 prostornih resursa na kojima treba unaprijediti kvalitetu i funkcionalnost. “Želimo podići ukupnu kvalitetu kako bi grad predstavljao ujednačenu funkcionalnu cjelinu koja bi bila privlačna svim građanima”, tumači Jerković.
Svaki grad ima listu projekata koji su za njega izuzetno važni. Jedan od prioriteta je osnažiti sustav realizacije takvih projekata kako bismo svjedočili njihovoj što skorijoj realizaciji, pojasnila je gradska pročelnica.
Strateških projekata Zagreb ima 18. Uglavnom su locirani u središtu grada. Tek nekolicina ih je raspoređena rubno. Ti projekti, rekla je pročelnica Jerković, mogu poslužiti kao „dokaz istine za sve ostale prioritete i mjere“. Među njima su Blok Badel (Šubićeva-Martićeva-Derenčinova-Vlaška), Gredelj, Zagrepčanka, središte Sesveta, dovršetak Sveučilišne bolnice u Blatu, Paromlin, Zagrebački velesajam…
>>Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata
>>Nove Sesvete: Umjesto Badela mogao bi niknuti mali grad
Gredelj – novi centar grada
Gredelj, odnosno kompleks Strojarnice za popravak lokomotiva i vagona Ugarskih državnih željeznica, jedna je od najatraktivnijih lokacija u Zagrebu, između autobusnog i glavnog željezničkog kolodvora. U proteklom desetljeću o njoj se puno pričalo, ali malo se radilo na spašavanju vrijedne industrijske baštine i revitalizaciji. U Gradskom poglavarstvu prostor Gredelja vide kao “novi centar grada”. Na zemljištu površine 130.000 četvornih metara, izrazito važnom za urbanistički razvoj Zagreba, predviđeno je izmještanje industrije, reurbanizacija te transformacija industrijske u zonu mješovite, pretežito poslovne namjene. U prosincu je grad raspisao javni natječaj za izradu Studije urbane revitalizacije tog područja.
>>Industrijska baština: Strojarnica za popravak lokomotiva i vagona
>>Industrijska baština: Tvornica parnih kotlova i Prvomajska
Zagrebački velesajam trebao bi pak postati novo središte Novog Zagreba uz očuvanje identiteta i zaštićenih paviljona kao nositelja prepoznatljivosti prostora, a Paromlin suvremena “kuća znanja” i kongresni centar.
Zagreb se, rekla je Jerković u svom izlaganju, suočava s nizom izazova vezanih za prometni sustav. Dijelovi grada koji predstavljaju najveći prometni izazov su Gornji i Donji grad koji su naša povijesna baština. Jedna od mogućnosti je, sugerira Sanja Jerković, da se povedemo za primjerom Barcelone koja je u središtu grada ograničila brzinu na 30 kilometara na sat. To je rezultiralo s jako velikim podizanjem kvalitete prostora. Jerković procjenjuje da je takav model, ako se gradska uprava za njega odluči, moguće uvesti relativno brzo.
Integrirani prometni sustav
Za područje urbane aglomeracije grada Zagreba izrađena je strategija razvoja koja se temelji na međusobnoj suradnji Grada Zagreba i tridesetak jedinica lokalne samouprave iz susjednih županija. U okviru te suradnje definirani su projekti od zajedničkog interesa, uglavnom prometni i infrastrukturni. Vjerojatno najvažniji među njima je Integrirani prometni sustav za Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Od prometnih projekata treba spomenuti Greenway (državnu biciklističku rutu), te tračničku vezu grada i zračne luke “Franjo Tuđman“.
Među projektima od zajedničkog interesa su i Newlight (rekonstrukcije i gradnje energetski održive i ekološki prihvatljive javne rasvjete na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije), sljemenska žičara, regionalni centar kompetencija za turizam i ugostiteljstvo, obrtničko-poduzetnički strukovni centar, sveučilišni kampus na Borongaju…
Unapređivanje kvalitete stanovanja, socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i omogućavanje kvalitetnog slobodnog vremena te poboljšanje društvene infrastrukture prioriteti su kada je riječ o kvaliteti življenja.
Uključiti grašane u proces odlučivanja
“Građanima treba omogućiti da kvalitetno provode slobodno vrijeme. Zagreb ima 17 četvrti i jedan od projekata na kojem radimo je razvoj mreže javnih prostora tako da svaka od tih četvrti ima po jedan referentni prostor – nazovimo ga trgom – kroz koji će se prepoznati. Tako želimo ojačati identitetski te prostore koji su konstitutivni za grad te poboljšati prostornu podstrukturu“, pojasnila je pročelnica gradskog Ureda za strategiju i razvoj.
Posljednji, ali ne i najmanje važan cilj je unapređenje sustava upravljanja razvojem. Učinkovito upravljanje gradskim prostorom i imovinom, promicanje ljudskih prava, razvoj civilnog društva, uključivanje građana u odluke o razvoju…
“Građane želimo uključiti u proces odlučivanja prije donošenja odluka kako bismo njihove potrebe i želje ugradili u samu odluku”, najavila je pročelnica. “Gradska uprava je servis građanima i poduzetnicima. Sustavno radimo na tome da budemo što bolji i da pružamo bolje usluge. A da bismo bili bolji moramo učiti od drugih.“
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 29. siječnja 2018. (br. 4014) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
