Zajam EIB-a za obnovu lokalne željezničke infrastrukture

U planu je obnova oko petsto kilometara lokalnih i regionalnih pruga prema Slavoniji i Podravini te pruge oko Zadra, Knina i Karlovca, a obnovit će se kolodvori u Puli, Buzetu, Vodnjanu, Sesvetama, Virovitici, Pleternici...

41
Zajam EIB - obnova žečjezničkih pruga
[Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture]

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisan je u petak ugovor između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB) o financiranju projekta “Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske”. Ugovor se odnosi na prvi dio zajma u iznosu od 400 milijuna eura, od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma namijenjenog za projekte usmjerene na poboljšanje željezničke infrastrukture i putničkog prijevoza.

U planu je obnova oko petsto kilometara pruga i trideset željezničkih kolodvora i stajališta te nabava novih vlakova.

Sredstva EIB-a iskoristit će se za obnovu, modernizaciju, širenje i unaprjeđenje hrvatske željezničke infrastrukture i voznog parka: HŽ Infrastruktura obnovit će i modernizirati pruge, dok će HŽ Putnički prijevoz nabaviti nove vlakove.

“Zašto smo išli u ovo? Zato što su nam na raspolaganju velika sredstva iz europskih fondova za izgradnju željeznica, ali uglavnom na europskim koridorima. A mi imamo jako puno regionalnih i lokalnih pruga koje treba obnoviti paralelno s ovim projektima na koridorima. Ovim sredstvima obnovit ćemo upravo te lokalne pruge koje su u lošem stanju. Trebali bismo obnoviti oko petsto kilometara lokalnih i regionalnih pruga te trideset što kolodvora što stajališta. To će biti veliki investicijski ciklus. Za neke dionice natječaji su već raspisani tako da je HŽ Infrastruktura već krenula u realizaciju i pripremu kako bi ti radovi što prije počeli”, rekao je prilikom potpisivanja ugovora resorni ministar Oleg Butković.

Obnova pruga, kolodvora i stajališta

Uz obnovu željezničke infrastrukture, dio sredstava usmjeriti će se i u obnovu voznog parka koji je već sada, zahvaljujući ponajprije europskim sredstvima, u velikoj mjeri obnovljen i bogatiji za 29 novih vlakova koji su u posljednje tri godine pušteni u promet, dodao je Butković.

“Sporazum o financiranju predstavlja značajnu potporu koju će Europska investicijska banka pružiti u sklopu provedbe Projekta ‘Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske’ te ujedno čini dio financijske konstrukcije cijelog projekta, čija se vrijednost trenutačno procjenjuje na 2,6 milijardi eura”, rekao je ministar financija Marko Primorac. Pojasnio je kako drugi izvori financiranja uključuju fondove EU-a i vlastita sredstva.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je da će se obnavljati pruge prema Slavoniji i Podravini te pruge oko Zadra, Knina i Karlovca, a obnovit će se kolodvori u Puli, Buzetu, Vodnjanu, Sesvetama, Virovitici, Pleternici… Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture najavio je da bi se već sljedeće godine na pojedinim dionicama vlakovima moglo prometovati brže nego do sada i da će vlakovi na obnovljenim dionicama ići projektiranim brzinama, do 120 kilometara na sat.

Baterijski i elektrobaterijski vlakovi

HŽ Putnički prijevoz u sklopu projekta osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, od kojih će šest biti za povezivanje Zagreba i Splita, dok će osam vlakova biti na alternativne pogone – baterijski i elektrobaterijski vlakovi, rekao je pak predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska istaknula je kako potpisivanje ovog ugovora označava važnu prekretnicu u uspješnom partnerstvu s Hrvatskom, budući da je riječ o dosad najvećem ugovorenom zajmu EIB-a od početka njegovog rada u Hrvatskoj 1977. godine.

“Iznimno mi je zadovoljstvo što Hrvatskoj možemo pomoći u prevladavanju dvostrukog izazova dekarbonizacije i digitalizacije prometnog sektora. Željeznice su jedno od najsigurnijih prijevoznih sredstava s niskim emisijama, pa stoga s ponosom podržavamo Hrvatsku u njezinom ambicioznom planu razvoja suvremenog sustava željeznica na dobrobit svojih građana, poduzeća i okoliša te u skladu sa zajedničkim ciljevima EU-a za osiguranje zelenije i sigurnije budućnosti”, naglasila je potpredsjednica EIB-a.