Zoran Obradović, wpd: Administracija ne prati projekte dovoljnom brzinom

190
Zoran Obradović
Zoran Obradović, direktor tvrtke wpd Adria

Njemačka tvrtka wpd, odnosno njena regionalna podružnica tvrtka wpd Adria, predstavila je projekt kojim postojeći vjetropark Katuni u općini Šestanovac u Splitsko-dalmatinskoj županiji planira postavljenjem solarnih panela između vjetroturbina preobraziti u hibridni energetski park.

O projektu hibridne elektrane Katuni, ulaganjima u proizvodnju energije iz vjetra i sunca te o tome što koči razvoj navedenih obnovljivih izvora energije prilikom predstavljanja projekta solarne elektrane Katuni razgovarali smo za časopis Tehnoeko s direktorom tvrtke wpd Adria Zoranom Obradovićem.

  • Kako ste se odlučili na hibridnu vjetroelektranu i kolika je vrijednost investicije?

Između vjetroturbina su velike površine koje trenutno nisu iskorištene. Osim vjetrom, koji se kao resurs dokazao u posljednjih šest godina, lokacija Katuni je izuzetno bogata suncem i zato smo je odabrali za naš prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Investicija u solarnu elektranu kapaciteta 30 megavata vrijedna je oko 30 milijuna eura. S pripremama smo krenuli 2020. godine, a tri godine kasnije dobili smo energetsko odobrenje. Taj postupak trajao je više od godinu dana. Sukladno procedurama i propisima smatramo da bismo do kraja ove godine mogli dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu, jer imamo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a energetsko odobrenje nam jamči pristup državnom zemljištu odnosno zasnivanje služnosti i drugih potrebnih prava. Imamo i spoj na mrežu jer koristimo infrastrukturu postojeće elektrane, pri čemu je posredno priključenje odnosno „cable pooling“ također novost u Hrvatskoj. Sama izgradnja trebala bi trajati 6 do 12 mjeseci.

  • Koliko trenutno imate aktivnih elektrana u Hrvatskoj, kolika je instalirana snaga i koliko iznose dosadašnja ulaganja wpd-a u Hrvatskoj?

Imamo četiri vjetroparka ukupne instalirane snage 92 MW. To su vjetroparkovi Trtar Krtolin i Orlice kod Šibenika, Ponikve na poluotoku Pelješcu i Katuni u općini Šestanovac. Dosadašnja ulaganja u Hrvatskoj su približno bila oko 150 milijuna eura.

U Hrvatskoj je wpd prisutan više od 20 godina. Još 2006. otvorena je naša prva vjetroelektrana, a Katuni su otvoreni 2017. godine. Nažalost, tada je bio jedan regulatorni vakuum i nije bilo moguće razvijati nove projekte zbog nedostatka odgovarajućih podzakonskih akata. Vidimo da se to pomalo mijenja i nadamo s da ćemo moći nastaviti onako ambiciozno kako smo krenuli od 2006. do 2017. godine.

  • Koliko dugo je trajao razvoj Vjetroelektrane Katuni?

Vjetroelektrana Katuni puštena je u pogon 2017. Sastoji se od 12 vjetroagregata marke General Electric, pojedinačne snage 2,85 MW. Investicija je bila vrijedna oko 40 milijuna eura.

Razvoj je trajao devet godina – od prvih mjerenja vjetra 2008. do puštanja u pogon 2017. Tijekom tih devet godina puno toga se dogodi: mijenja se tehnologija, mijenjaju se uvjeti na tržištu… Potrebno je uskladiti projekt, a administracija to ne prati brzinom kojom bi trebala da bismo postigli zajedničke, europske ciljeve energetske tranzicije i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji.

Dodao bih da lokalnoj zajednici wpd plaća naknadu po proizvedenom kilovatsatu i ona proračunu općine Šestanovac donosi nešto više od 100.000 eura godišnje.

  • Istaknuli ste velike potencijale koje Hrvatska ima u energiji sunca i vjetra. Zašto to nije dovoljno iskorišteno?

Teško je decidirano odgovoriti, ali spomenuo sam da od 2017. praktični regulatorni okvir nije bio doveden do razine da bi projekti bili ostvarivi, odnosno do razine da projekti mogu doći do statusa spremnosti za izgradnju, da mogu dobiti financiranje i izgraditi se. Evidentno je da je tu ležala prepreka. Sa Zakonom o tržištu električne energije iz 2021. to je krenulo naprijed. Međutim, vidimo da izdavanje energetskih odobrenja, što je bilo ključan korak po tome zakonu, traje prilično dugo.

Za ovu solarnu elektranu smo čekali 13 mjeseci, za drugu vjetroelektranu za koju smo se također prijavili čekamo već 15 mjeseci još nismo ishodili energetsko odobrenje, tako da administrativne procedure traju i dalje. Uredba za nova pravila priključenja i još nije stupila na snagu, a bez toga, uredba o ishođenju energetskog odobrenja za nove projekte, koja je upravo donesena, nije provediva jer je prvi korak za investitore upravo izrada do sada nepostojećeg elaborata mogućnosti priključenja i pribavljanja mišljenja operatora. Svakako pozdravljamo da stvari idu naprijed, ali mislimo da bi brzinu doista trebalo povećati.

  • Znači, najveći problem nisu građevinske dozvole, ni odabir lokacija, nego izdavanje energetskih odobrenja?

Ne, ne.. Prostorno-planskih lokacija u Hrvatskoj ima. Naravno, kao i svugdje u Europskoj uniji izazovno je riješiti okolišna pitanja, ali to jest posao investitora i na to se doista ne treba žaliti, niti je to nešto što je u nas teže nego na drugim tržištima Europske unije. Ono što bih istaknuo je da se od 2017., kada je otvorena Vjetroelektrana Katuni, do danas u Hrvatskoj stvorilo tržište i s burzom energije Cropex i sa sudjelovanjem brojnih trgovaca električnom energijom, što omogućuje, osim državnih programa poticaja i mehanizama podrške koje ponovo najavljuju, da se projekti razvijaju i tržišno, putem virtualnih, korporativnih ugovora o opskrbi električnom energijom (engl. Virtual Power Purchase Agreement – vPPA ) i putem ugovora o fizičkoj isporuci brojnim trgovcima koji danas uspješno posluju u Hrvatskoj.

To 2017. nije bio slučaj, tada su projekti ovisili isključivo o danim poticajima i o tarifama. Razvoj tržišta, odnosno mogućnost tržišnog razvoja je za Hrvatsku pohvalno i vrlo vrijedno i važno.

  • Pregovara li wpd s nekim industrijskim tvrtkama o opskrbi električnom energijom, odnosno o vPPA?

Najstarija wpd-ova elektrana je iz sustava poticaja izašla još 2018. godine tako da mi imamo već pet godina iskustva poslovanja na otvorenom tržištu. Trenutno su tri naše elektrane izvan sustava poticaja i električnu energiju prodajemo jednom ne-državnom tržišnom igraču, tako da smo dobro upoznati i s tržišnom stranom sustava, a za sve naše nove projekte smo u razgovorima i s brojnim zainteresiranim velikim otkupljivačima odnosno krajnjim korisnicima. To su velike kompanije koje nisu zainteresirane samo za zaštitu razine cijene, koliko će ih ta energija koštati, nego žele imati energiju iz obnovljivih izvora, žele imati čistu energiju i žele svoje poslovanje graditi na smanjenom ugljičnom otisku. A to je ono što mi također pozdravljamo i što ne smijemo zaboraviti u ovim vremenima energetske krize.

  • Koliko je nedostatna infrastruktura problem za distribuciju električne energije?

Prijenosni sustav je svakako izazov i upravo zato smo istaknuli projekt hibridne elektrane jer planiramo solarnu elektranu od tridesetak megavata instaliranog kapaciteta spojiti na postojeći spoj na mrežu koji ima vjetroelektrana Katuni instalirane snage 34 MW. To je putokaz za Hrvatsku, iako nije nešto novo. Postoji takva praksa u Španjolskoj, postoji u Poljskoj i na nekim drugim europskim tržištima, jer se tako postojeća infrastruktura koristi na bolji, učinkovitiji način. A to doprinosi da projekti budu održiviji i isplativiji. Za samu mrežu nema dodatnog opterećenja jer se ne mijenja priključna snaga.

Naravno, Hrvatskoj predstoje velika ulaganja u elektroprijenosni sustav da bi se ostvarili svi ovi potencijali o kojima govorimo. Mi ćemo to podržavati s našim velikim projektima i ići ćemo u to, doprinosit ćemo razvoju mreže kroz one terete koji su na strani investitora.

  • Planirate li i dalje razvoj solarnih elektrana?

Da, planiramo hibridizaciju naših postojećih vjetroelektrana postavljanjem solarnih panela. Za sada wpd još nije bio aktivan u Hrvatskoj sa solarnim elektranama kao novim objektima. Primarno smo developeri i operatori vjetroelektrana.

  • Kako gledate na mogućnost razvoja pučinskih vjetroelektrana u Hrvatskoj?

To nam je vrlo zanimljivo. Pozdravljamo što je i u novom zakonu o prostornom planiranju prepoznat njihov potencijal i sada to dolazi u zakon o tržištu električne energije. Mislimo da je to također jedan od velikih hrvatskih potencijala u smislu da Hrvatska postane izvoznica čiste električne energije ili zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije. Spremni smo s našim iskustvom i sudjelovati u tom procesu, prije svega u odabiru onih lokacija koje će okolišno, pejzažno i u odnosu na sve druge djelatnosti u Republici Hrvatskoj biti prihvatljive i zanimljive.


Cijeli intervju je objavljen u časopisu Tehnoeko br. 106 (04/2023), razgovarao: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko