Kada govorimo o štednji u kontekstu uvođenja eura, može se povući paralela s pitanjem što će biti s kreditima. Naime, ako štediša ima određenu svotu novca u eurima, ona se neće mijenjati. S druge strane, ako su se građani odlučili štediti u kunama njihov će se novac automatski konvertirati u eure prema srednjem konverzijskom tečaju od 7,53450 kuna za euro.
Dakle, ako ste imali oročenih 20.000 kuna 1. siječnja 2023. vaš oročeni iznos će vrijediti 2654,46 eura. Oročeni depoziti u trećim valutama ostat će nepromijenjeni odnosno oročeni depozit od 10.000 američkih dolara i dalje će biti 10.000 dolara.
Ako ste pak preferirali ušteđene kune držati kod kuće, a ne u banci, onda je praktično ušteđevinu prije 1. siječnja 2023. položiti na kunski transakcijski račun u banci kako bi se položena sredstva automatski konvertirala u eure. Dakle, nije uputno konvertirati kune u eure prije 1. siječnja 2023. jer biste time izgubili na vrijednosti ušteđenog novca zbog trenutno nepovoljnijeg konverzijskog tečaja u odnosu na spomenuti očekivani središnji konverzijski tečaj. Ušteđene eure koje imate kod kuće nije potrebno polagati u banku jer će oni vrijediti isto kao i prije te ćete ih moći koristiti za obavljanje svakodnevnih transakcija.
Kamatne stope na štednju
Bitna odrednica štednje je i kamatna stopa, a njeno kretanje odredit će i iznos kamata koji će Vam položena štednja donijeti. Ulaskom u eurozonu nije za očekivati porast kamatnih stopa pa po tom pitanju i ne postoji neka motivacija za štednju u bankama osim eventualno zbog osjećaja sigurnosti. Naime, ulaskom u eurozonu Hrvatska agencija za osiguranje depozita i dalje će osiguravati sredstva na računima u bankama do iznosa od 100.000 eura.
Ipak, kao što je već prije spomenuto kod kredita, ne može se odbaciti mogućnost porasta kamatnih stopa što bi onda možda moglo privući određenu štednju jer će prinos zadovoljiti pojedince s visokom averzijom prema riziku, a koji ipak žele ostvariti određeni prinos.
Konačno na umu treba imati i realni prinos od štednje, odnosno prinos umanjen za stopu inflacije. Ako se realizira očekivani porast cijena, onda bi realna vrijednost štednje bila manja. Gledajući agregirano, to će prije svega osjetiti sektor stanovništva jer su oni neto suficitarni sektor u odnosu prema bankama. Naime, ako držite položenu štednju u bankama, onda je za očekivati da će realna vrijednost Vaše ušteđevine biti manja. S druge strane, poduzeća kao neto deficitarni sektor bi od istog trebali imati koristi, jer će realna vrijednost duga biti manja. Kako će to djelovati na svakog pojedinog subjekta ovisi o njegovoj poziciji prema banci.
>>Uvođenjem eura standard građana će porasti, ali ne odmah
>>Uvođenje eura: Smanjuju se kamatne stope i anuiteti, ali sve ovisi o ECB-u
Euro i štednja
- Kunska štednja se konvertira u eure prema srednjem konverzijskom tečaju
- Štednja u eurima ostaje ista, kao i štednja u ostalim valutama
- Fizičke kune koje imate kod kuće najbolje je prije 1. siječnja 2023. položiti na kunski transakcijski račun
- S fizičkim eurima možete što želite, njihova se vrijednost neće mijenjati
- Nemojte očekivati visoke kamatne stope na štednju
Autor: izv. prof. dr. sc. Josip Visković, Ekonomski fakultet u Splitu (EFST)
