Pripreme za uvođenje eura su većinom završene ili su pri samom kraju. U novu godinu ulazimo s novom valutom. Improve, agencija za istraživanje tržišta, istražila je kako smo se za to pripremali.

Od 5. rujna – negdje već i ranije – počele su se dvojno iskazivati cijene, a to će potrajati sve do kraja 2023. s jednom razlikom – do 31. prosinca ove godine jače je istaknuta cijena u kunama, a od 1. siječnja cijena u eurima bit će prva i istaknutija, dok će cijena u kunama biti manje istaknuta. Međutim, nisu svi građani s time upoznati. Naprotiv, njih 44 posto smatra da će dvojno iskazivanje cijena trajati samo do kraja ove godine, a njih 14 posto ne zna ili nije sigurno do kada će se cijene iskazivati u obje valute.

Preračunavanje cijena radi se prema utvrđenom fiksnom tečaju konverzije što je ujedno i najpoznatija činjenica iz cjelokupne informativne kampanje koja je započela u listopadu – 88 posto građana zna da se radi o tečaju 1 Eur=7,53450 kn.

Neki smatraju da je s edukativnom kampanjom trebalo krenuti puno ranije, a tome u prilog idu i ovi rezultati kviza znanja:

Građani su se informirali na razne načine o cijelom procesu uvođenja eura. U prethodnom kvartalu najveću ulogu u informiranju imale su banke koje su slale svojim klijentima obavijesti (opće i individualizirane) kako bi ih obavijestile što će se dogoditi na njihovim računima, s njihovim štednjama ili kreditima). U ovom zadnjem kvartalu najveću zamijećenost imale su reklamne kampanje kako na televiziji, tako i u drugim medijima.

Međutim, tu ne govorimo o kvaliteti informiranja ili povjerenju u izvor informacija.

Na pitanje kojim izvorima informiranja na temu eura najviše vjeruju, građani su najčešće navodili Hrvatsku narodnu banku i komercijalne banke općenito.

Koje informacije vezane uz uvođenje eura građane najviše zanimaju?

Građane najviše zanimaju praktične implikacije uvođenja eura. Na primjer, koliko će iznositi njihovi prihodi, štednje, kreditna zaduženja. Prema količini pisanja u raznim medijima, očito ih brine i (ne)poštena praksa preračunavanja kunskih iznosa u eurske – hoće li se svi toga pridržavati i što ako neće?

Točno je definirano kako treba preračunati i kako se zaokružuju iznosi. Time je definirana najveća cijena, uz postojanje mogućnosti da svaki proizvođač ili pružatelj usluge izađe u susret svojim kupcima zaokružujući iznose na niže. Već svjedočimo kako neki trgovački centri koriste takve svoje odluke u reklamnim kampanjama kako bi pokazali koliko brinu o svojim kupcima.

Od 1. prosinca počela je prodaja početnih paketa eurokovanica za građane i poduzeća. Zbog (neočekivano) velike potražnje građana, paketića je ponestalo u dijelu poštanskih ureda. Kupnja paketića u protuvrijednosti 100 kuna ograničena je na dva po transakciji s čime je upoznato nešto manje od dvije trećine građana. Time se želio zaobići problem nedostatnog broja paketića za građane, međutim ta mjera nije bila dovoljna.

S druge strane, građani se pitaju zašto se prilikom kupnje paketića eura u banci moraju identificirati, a u pošti ne?

Podržavamo li uvođenje eura?

Od 15. prosinca većina bankomata je van funkcije radi prilagođavanja na eure. HUB je izdao interaktivnu kartu koja će nam omogućiti svakodnevno ažuriranu provjeru koji bankomat radi, a koji ne. U periodu od 15. prosinca do 15. siječnja omogućeno je podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke bez plaćanja provizije. No, hoćemo li na kraju moći doći do gotovine kad god nam ustreba? Hoćemo li moći plaćati svojim karticama na novogodišnjoj noći? Hoće li trgovci biti u mogućnosti vraćati “kusur” u eurima/centima u vrijeme dvojnog opticaja valuta?

Iako je podrška uvođenju eura porasla, treba istaknuti da se još uvijek radi o značajno manjem udjelu nego što ga je na primjer imala susjedna Slovenija prilikom uvođenja eura (udio podržavanja kretao se između 60 i 70%).

Svi se nadamo se da će proces uvođenja eura biti dovršen bez većih problema. Agencija Improve pratila je taj proces prije samog uvođenja, a pratit će ga i dalje.

Povjerenje građana bit će testirano upravo na praktičnim stvarima u koje su i sami uključeni. Svi postupci sigurno će biti pod povećalom, a osim prakse važna je i sama komunikacija. Planirana je podjela 60 tisuća kalkulatora za umirovljenike, razvijena je aplikacija za preračunavanje cijena. Percipira li se to kao korist za građane, ili za onog tko je to napravio?

A sam utjecaj komunikacije vidi se iz usporednih kvartalnih rezultata o percipiranim benefitima vezanim uz uvođenje eura.

Zajednička valuta s drugim zemljama članicama EU, lakša usporedivost cijena te jednostavnije poslovanje češće se percipira kao prednost, a nešto manje se ističe stabilnost eura, povoljnije kamate na kredite te porast standarda građana. … Sve u vrijeme aktualne krize u kojoj su glavne teme inflacija, rast cijena energenata, ugroženost financijske stabilnosti.

Sve češće nas se upozorava i na oprez zbog mogućnosti zlouporabe krivotvorenih novčanica. U situaciji kad nam euro postaje nova valuta, izloženi smo i tom riziku, naročito stariji građani koji su često meta raznih prijevara. Upozorite stoga, svoje starije, ali i djecu. Uz edukaciju i dodatni oprez možemo izbjeći probleme nad kojima možemo imati kontrolu.

>>Istraživanje – treći val: Kako sada razmišljamo o uvođenju eura?

>>Istraživanje – drugi val: Što i koliko znamo o euru


Agencija za istraživanje tržišta Improve provela je istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije (stariji od 16 g.). Veličina uzorka za jedan val istraživanja je 1000 ispitanika. Realizirana su četiri vala istraživanja – tijekom ožujka, lipnja, rujna i prosinca 2022.