Svi poduzetnici – od onih velikih do mikro poduzetnika – trebali bi se pravovremeno opskrbiti potrebnim količinama eura kako bi mogli normalno poslovati u prvim danima nove godine, upozorava Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke, s kojim smo razgovarali ma marginama konferencije Smartcard koje je održana u Zadru od 17. do 19. listopada.
“Kapaciteti svih dionika procesa opskrbe gotovinom su limitirani. Teško je na brzinu naći dovoljan broj vozila i dovoljan broj opreme koja je potrebna za obradu gotovog novca kako bismo mogli normalno početi funkcionirati 2. siječnja. Potrebno je prije toga opskrbiti se u predopskrbi s gotovinom, a onda će se kroz tih prvih desetak dana stabilizirati situacija i opskrba će krenuti normalno, Dakle, predopskrba eurom je u svakom slučaju preporuka”, objasnio je Mavriček.
- Predopskrba je trebala krenuti 1. listopada. Ide li sve kako je planirano?
Predopskrba eurom je krenula nakon što su banke potpisale ugovor s Hrvatskom narodnom bankom. To smo odradili do kraja rujna ove godine i praktično od 1. listopada banke mogu sklapati ugovore o posebnoj predopskrbi sa svim poslovnim subjektima kako bi ih pravovremeno predoskrbili eurima.
- Kako se poslovni subjekti mogu predopskrbiti eurima?
Postoje tri načina poslovne predopskrbe. Jedan je klasičan ugovor, gdje banka sklapa s poslovnim subjektom poseban ugovor kojim se uređuju svi elementi koji su potrebni kako bi se poslovnom subjektu dostavili euri i za koje oni moraju dati neku vrstu osiguranja plaćanja, neki kolateral.
Drugi vrlo jednostavan način je takozvana pojednostavljena poslovna predopskrba gdje poslovni subjekt potpiše izjavu i može se najranije pet dana prije uvođenja eura, dakle od 27. prosinca, opskrbiti s do 10.000 eura.
Treći model je za najmanje poduzetnike, male i mikro, kojima je namijenjen početni paket euro kovanica za poslovne subjekte, u kojem oni mogu kupiti za kune kupiti paket vrijedan 145,50 eura.
- Što je s poslovnim subjektima koji posluju s velikim količinama gotovine poput trgovaca?
Trgovci su već početkom godine krenuli u razgovore s bankama kako bi procijenili koliko će im gotovine biti potrebno da mogu nesmetano raditi. Oni su već sada u postupku sklapanja ugovora, budući da oni traže doista zanimljive količine gotovog novca koje im trebaju za prve dane. Oni su već krenuli i vrlo brzo će im euri biti dostavljeni. Neki od njih se dodatno opremaju, budući da će Hrvatska narodna banka kontrolirati čuva li se taj novac odvojeno od ostalog novca, čuva li se u odgovarajućem prostoru kako se ne bi mogao ukrasti… Pripreme su u tijeku i imamo informacije da su neki već krenuli s predopskrbom.
- Što je s poslovnim računima poduzeća u bankama? Kunski računi će se automatski konvertirati, kao i transakcijski računi građana, ali što je s deviznim računima poslovnih subjekata, posebno multivalutnim računima?
Kunski računi će se automatski pretvoriti u eure, a devizni računi, čak i oni eurski, ostaju. Zašto? Najčešće se radi o različitim ovlaštenjima po različitim računima pa ne bi bilo u redu da banka automatizmom zatvori jedan od tih računa. Dakle, morat će doći ovlaštena osoba u banku i tražiti da se zatvori određeni račun ako tako želi. Ako ne želi, ostat će dva računa. Bar neko vrijeme.
Što se tiče multivalutnih računa, svaki od njih ima u produžetku oznaku valute kako bi se znalo o kojem je računu riječ. Mi vidimo samo onih deset zadnjih znamenaka, ali ne vidimo dodatne tri koje označavaju valutu.
- Jesu li bankomati najveći izazov prilikom prelaska na euro?
Bankomati su u fokusu jer ih ljudi najviše koriste i boje se da neće imati dovoljno lokacija kako bi došli do svojih eura. Hrvatska je po broju bankomata pri vrhu Europske unije i broj bankomate koji su banke s nama izračunale, oko 2.700 bankomata koji će od 1. siječnja biti prilagođeni za euro, bit će dovoljno da se svi opskrbe. Planiralo se bankomat po bankomat i u trgovačkim centrima gdje je desetak bankomata, jedan do dva će isplaćivati kune, a ostali će biti prilagođeni za isplatu eura. To je puno jednostavnije za cijeli sustav.
- Prilagodba dijela bankomata će se morati provesti u Hrvatskoj narodnoj banci. Zašto je to nužno?
Kada se neki novi uređaj koji ima prihvat gotovog novca uvodio na tržište, za bankomate je bila obveza da se uređaj testira kako bi se stavio na popis certificiranih uređaja u središnjoj banci. Rađeni su testovi s poznatim krivotvorinama kako bismo bili sigurni da ih uređaj neće prihvatiti. Govorim o uplatnim ili reciklirajućim bankomatima.
Za eure je također potrebno takve bankomate prilagoditi da ne prihvaćaju krivotvorine, nego da ih prepoznaju, izdvoje i zadrže. Hrvatska nije imala puno krivotvorenih kuna i praksa Hrvatske narodne banke bila je da smo te krivotvorine posuđivali bankama kako bi prilagodile bankomate. Praksa Europske monetarne unije je da se krivotvorine ne posuđuje, nego da se takav uređaj dostavi u središnju banku pa ga vendor prilagođava u prostorijama banke, ili da netko od naših stručnjaka bude prisutan za vrijeme testiranja kako bi bilo nedvojbeno utvrđeno da su te krivotvorine koje su im dane na prilagodbu upravo one koje će nam vratiti. Ne znam točan udio uplatnih i reciklirajućih bankomata u Hrvatskoj, ali ima ih dosta. Mislim da ih je 15 do 20 posto.
