Europska središnja banka će sljedećeg mjeseca, prvi put nakon 11 godina, podići kamatne stope. Prema najavama, nakon 1. srpnja ključne kamatne stope trebale bi biti povećane za četvrtinu postotnog boda, a novo povećanje slijedilo bi u rujnu. Tom mjerom pokušava se obuzdati inflacija, ali to će uzrokovati rast kamatnih stopa na kredite poslovnih banaka. U Hrvatskoj narodnoj banci procjenjuju da, ako dođe do rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj, taj rast će biti umjeren i postupan, nakon ulaska u eurozonu. Guverner Boris Vujčić tvrdi da šokove zbog rasta kamatnih stopa ne treba očekivati.
“Referentne kamatne stope zemalja poput Češke, Mađarske i Poljske snažno su porasle, dok u Hrvatskoj nisu reagirale jer tržište već percipira ulazak Hrvatske u eurozonu”, rekao je Vujčić.
Najizloženiji su dužnici kojima su kamatne stope vezane uz referentnu kamatnu stopu Euribor, kaže pak glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
“Tržišta trenutno očekuju povećanje ključnih kamatnih stopa za otprilike 1,5 postotnih bodova do kraja iduće godine. Dakle, to bi bilo vrlo postupno. Nema razloga da se mijenjanju kamatne stope ni na postojeće, ni na nove kredita. Jedan od važnih razloga zašto se kamatne stope ne bi trebale mijenjati je uvođenje eura. Do promjena će doći kod kredita koji su vezani za euribor. To je kod građana oko 18 posto svih kredita odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu. Kamatne stope kod tih kredita bi se mogle, ovisno o referentnom parametru, povećati za jedan postotni bod”, objasnio je Šošić.
Prema simulacijama, ako bi kamatne stope na kredite stanovništvu porasle za jedan postotni poen, za prosječni gotovinski kredit povećanje otplate u 2023. iznosilo bi 4,5 eura mjesečno. Za prosječan stambeni krediti otplata bi porasla za 20 eura mjesečno, rekao je guverner Vujčić.
