Do uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj ostalo je nešto više od sedamdeset dana, a podrška tom procesu ne raste: 43 posto naših građana podržava, dok 40 posto ne podržava uvođenje eura (uz 17% neodlučnih), pokazalo je istraživanje o tome koliko građani znaju o euru kao službenoj valuti i promjenama koje nas čekaju te kakav je njihov stav o uvođenju eura, a koje je provela Improve – agencija za istraživanje tržišta, na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije. To je rezultat na razini drugog vala istraživanja provedenog u lipnju ove godine.
Istraživanje je nadalje pokazalo da uvođenje eura više podržavaju muškarci nego žene (55% muškarci vs 45% žene), građani stariji od 55 godina, stanovnici Zagreba i okolice (47%) i Sjeverne Hrvatske (50%), te oni s višim primanjima (osobnih i u kućanstvu).
Informativna kampanja za uvođenje eura je počela i ljudi zaista bolje procjenjuju svoju razinu informiranosti o detaljima uvođenja eura, naročito oni koji i podržavaju uvođenje eura, no pokazalo se da su im bolje poznati procesi koji će se desiti automatski (konverzija kredita i depozita u bankama) i informacije o prijelaznom razdoblju koje će trajati 15 dana od uvođenja eura, dok su, na primjer, slabije upoznati s detaljima zamjene kunske gotovine za eursku.
Ispitanici su procjenjivali i točnost odnosno netočnost određenih tvrdnji. Na kvizu (objektivna procjena znanja) samo je 2 posto građana odgovorilo točno na svih 7 postavljenih pitanja. Najniža točnost odgovora je kod najmlađih ispitanika – u dobi od 16 – 24 godine, što je pomalo zabrinjavajući podatak.
Kako se građani informiraju o uvođenju eura i kojim izvorima vjeruju?
Sve je veći udio građana koji se aktivno informira o uvođenju eura. Iako povjerenje u njih nije veliko – štoviše, s 12 posto u lipnju palo je na 9 posto u rujnu – novinari / novinski članci i dalje su najčešći izvor informacija o uvođenju eura – 61 posto građana informira se putem medija.
S druge strane, najveći pozitivan doprinos u odnosu na prethodni val istraživanja uočava se kod banaka koje su očito odradile dobar posao vezan uz informiranje građana. Ljudi vjeruju u banke kao izvor informacija o euru.
U odnosu na prethodni val istraživanja u lipnju, povjerenje u banke poraslo je s 22 posto na 34 posto u rujnu, a udio ispitanika koji se o uvođenju eura informiraju putem banaka i drugih financijskih institucija porastao je s 14 posto na 40 posto.
Međutim, bankama je to i zakonska obveza. Naime, financijske institucije, uključujući banke, imaju obvezu informirati klijente o svim promjenama vezanim uz svoje usluge i proizvode te o konverziji depozita i kredita. Svaki klijent je već trebao dobiti tzv. općenitu obavijest, ali isto tako može očekivati i individualnu obavijest s konkretnim iznosima koji će se preračunavati.
Stabilno povjerenje kao izvori informacija o uvođenju eura uživaju i službeni kanali Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke te nezavisni stručnjaci, iako se tim izvorima služi nešto manji broj građana.
Ono što naše građane najviše zanima su način kontrole onih koji se ne pridržavaju pravila konverzije (36%) te praktične implikacije uvođenja eura odnosno izračuni njihove plaće, mirovine, iznosa na računima…
Napomena: Istraživanje agencije Imrprove je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije (stariji od 16 g.). Veličina uzorka za jedan val istraživanja je 1000 ispitanika Realizirana su tri vala istraživanja – tijekom ožujka, lipnja i rujna 2022.
