Hrvatska 1. siječnja 2023. ulazi u euro područje. Određen je i fiksni tečak konverzije – 7,53450 kuna za jedan euro. Eurozona je jedna od ekonomski najjačih regija u svijetu, obuhvaća više od 340 milijuna stanovnika, a njena valuta, euro, je jedna od najlikvidnijih svjetskih valuta. No, po prvi put jedna zemlja ulazi u eurozonu u globalno visoko inflatornom okruženju. Građani su zabrinuti zbog rasta cijena koji bi uvođenje eura moglo dodatno potaknuti.
Jedan od glavnih zadataka državnih i financijskih institucija – Vlade, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija i Porezne uprave, poslovnih banaka… – je educirati građane što se i kako mijenja te što euro znači. Jedna od najvećih promjena je da se moramo priviknuti na promjenu reda veličine iskazanih cijena: iznosi u eurima bit će puno manji od onih iskazanih u kunama.
Jedna od mjera kojima bi se građanima trebalo olakšati razumijevanje i educiranje je dvojno iskazivanje cijene: od 5. rujna obvezno je iskazivati cijene (i sve druge iznose) u kunama i eurima. Ta obveza trajat će do 31. prosinca 2023. godine. Do 31. prosinca 2022. cijena iskazana u eurima je informativna, a od 1. siječnja 2023. informativna će biti cijena u kunama.
Dvojni optjecaj od 1. do 14. siječnja 2023.
Neki trgovci već su počeli dvojno iskazivati cijene, a to je izazvalo i prve zabune kod potrošača. Mediji su već objavili kako je u u jednom trgovačkom lancu kupac napunio kolica omiljenim sladoledom jer je vidjevši cijenu od 1,70 pomislio da je riječ o akciji. Bila je to cijena u eurima, ispisana pokraj cijene od 12,80 kuna.Taemeljno načelo prilikom uvođenja eura je zaštita potrošača i potrošač ne smije biti u nepovoljnijem financijskom položaju u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden. Prilikom plaćanja iznos u kunama mora biti točno preračunat u eure prema fiksnom tečaju konverzije i pravilima zaokruživanja. Ako cijena u eurima iznos 1,99, onda se ne može zaokružiti na 2 eura.
Do 31. prosinca 2022. službena valuta u Hrvatskoj je kuna i sve robe i usluge plaćaju se u kunama. Od 1. siječnja 2023. službena valuta postaje euro. Prva dva tjedna iduće godine su razdoblje dvojnog optjecaja u kojem će se moći plaćati i u kunama i u eurima, ali sav ostatak novca prilikom plaćanja mora biti uzvraćen u eurima.
S obzirom na to da je vrijednost eura znatno veća od kune, veće značenje imat će kovanice, pa i one najmanje vrijednosti koje smo u Hrvatskoj navikli ignorirati u praksi: kovanice od jedne, dvije i pet lipa su praktično nestale iz uporabe, a prema onima od deset, dvadeset i pa i pedeset lipa odnosimo se prilično nehajno, kao da su bezvrijedne. Kovanica od 5 eura vrijedna je gotovo kao dvije novčanice od 20 kuna (37,70 kuna).
Olako smo se odricali sitniša, ali kovanice eura su mnogo vrijednije i to je ono što ćemo morati mijenjati u svom razmišljanju. Novčanice kuna postaju kovanice eura.
Koliko što vrijedi u eurima
Izdvojili smo neke karakteristične iznose vezane uz isplatu plaća, bankarske naknade i neke usluge kako bismo na primjerima pokazali spomenute promjene.
- Prosječna mjesečna plaća za lipanj: 7711 kuna ili 1023,43 eura
- Medijalna plaća za lipanj: 6510 kuna ili 864,03 eura
- Minimalna neto plaća za 2022. godinu: 3750 kuna ili 497,71 eura
- Minimalna studentska satnica: 29,30 kuna ili 3,89 eura
- Minimalna osnovica za obračun doprinosa za rad direktora u punom radnom vremenu 6199,05 kuna ili 822,76 eura
- Minimalni mjesečni trošak doprinosa i poreza (bez prireza) za direktore za 2022.godinu 2451,50 kuna ili 325,37 eura
- Iznos koji je potrebno uplatiti u jednoj godini da bi se ostvario maksimalni državni poticaj za štednju u trećem mirovinskom stupu: 5000 kuna ili 663,61 eura
- Naknada prilkom plaćanja računa putem internet bankarstva: 2,25 kuna ili 0,30 eura
- Kuglica sladoleda / kava / novine: 12 kuna ili 1,59 eura
Podsjećamo da će plaću za kolovoz, ako bude isplaćena 5. rujna ili kasnije, također trebati iskazati u eurima i kunama, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije.