Prema podacima Porezne uprave broj poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti lani je porastao za gotovo 11 tisuća, na ukupno 142,2 tisuće. To povećanje gotovo u cijelosti rezultat je porasta broja takozvanih “paušalista”, obrtnika koji ne vode poslovne knjige već samo evidenciju o prometu, piše Poslovni dnevnik.
Tijekom prošle godine broj obrtnika “paušalista” porastao je sa 66,8 na više od 77,5 tisuća, a njihov udjel u ukupnom broj obveznika po dohocima od samostalne djelatnosti dosegnuo je gotovo 55 posto. Taj trend traje već godinama jer je to administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja, s najnižom propisanom poreznom stopom od samo od 12 posto (do prošle godine 10 posto, a za ovu godinu povećana je na 12 posto) koja se inače plaća prema utvrđenim poreznim razredima.
Od početka 2017. omogućeno je da svi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, dohodak i porez na dohodak mogu utvrđivati u paušalnom iznosu ako po toj osnovi nisu obveznici PDV-a i ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a (40 tisuća eura). Te su porezne pogodnosti zamišljene kao poticaj razvoju malih poduzetnika i mnogi su ih prigrlili.
No, s vremenom je u raskorak došla intencija zakonodavaca i praksa: u Poreznoj upravi uočili su da se paušalni obrti sve više koriste suprotno svrsi poreznog poticanja poduzetničkih iskoraka, kao način prikrivenog nesamostalnog rada, ali i nelojalna konkurencija.
Često su se prepričavali primjeri o otkazivanjima ugovora o radu s poslodavcem i nastavka rada za istog poslodavca, ali u formi paušalnog obrta. U tom kontekstu posebno je istican i rad za strane kompanije. Porezna uprava je potkraj 2021. pokrenula pojačan nadzor s ciljem propitivanja obilježja nesamostalnog rada u sferi paušalnih obrta.
U provjerama su se ponajprije fokusirali na djelatnosti u kojima je zabilježen najveći porast “paušalista”, a to su Informacije i komunikacije, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Dio onih kojima su utvrđena obilježja nesamostalnog rada odgovorio podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. U Poreznoj upravi kažu kako dosad nisu zaprimili očitovanje Ustavnog suda RH u postupku ocjene ustavnosti odredbi poreznih propisa vezanih za korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, tj. prikrivenom radnom odnosu, piše Jadranka Dozan za Poslovni dnevnik.
