Minimalnu plaću za 2024. znamo, a kolika će biti osnovica za “direktorsku plaću”?

Vlada je uredbom propisala da minimalna bruto plaća od 1. siječnja 2024. godine iznosi 840 eura. Neto iznos plaće ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog, odnosno o stopi poreza na dohodak koju sada propisuje lokalna samouprava. Općine i gradovi mogu odrediti nižu poreznu stopu u rasponu 15 – 23,6 posto, te višu u rasponu 25 -35,4 posto. Ako lokalna samouprave ne donese odluku o stopi poreza na dohodak, primjenjuju se univerzalne stope od 20 i 30 posto.

Podsjećamo da je poreznim promjenama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. iznos osnovnog osobnog odbitka povećan na 560 eura mjesečno (6720 eura godišnje), a povećani su i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak.

Prag za primjenu više stope poreza na dohodak (univerzalna stopa iznosi 30 posto) povećan je na 50.400 eura godišnje odnosno 4.200 eura mjesečno.

No, prema odredbama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja 2024. mijenja se i minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Pa kolika će biti osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu zaposlenog člana uprave?

Minimalna plaća zaposlenog člana uprave u 2024.

Prema Zakonu o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine (2023.) i koeficijenta 0,65. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2023. iznosila je 1.560 eura. Ako to pomnožimo s koeficijentom 0,65, dobivamo da minimalna mjesečna bruto osnovica za 2024. iznosi 1.014 eura.

To je povećanje za 125,33 eura odnosno za 14,1 posto u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu iznosila 888,67 eura (6695,65 kn).

Podsjetimo da je u 2022. minimalna mjesečna bruto plaća direktora iznosila 822,76 eura (6199,05 kn). Ako usporedimo osnovicu za 2024. s onom za 2022., rast iznosi 23,24 posto. Za članove uprave zaposlene s nepunim radnim vremenom mjesečna osnovica određuje se razmjerno.

Ako promatramo samo propisane stope, minimalni mjesečni trošak doprinosa (dakle, trošak bez poreza na dohodak) za 2024. iznosio bi 370,11 eura – 152,10 eura za prvi stup mirovinskog osiguranja (stopa iznosi 15%), 50,70 eura za drugi (5%) i 167,31 eura za zdravstveno osiguranje (16,5%). Za ovu godinu ukupan trošak doprinosa iznosi 324,36 eura (146,63 eura za zdravstveno osiguranje, 133,30 eura za prvi stup mirovinskog osiguranja, 44,43 eura za drugi mirovinski stup).

>>Evo koliko će u 2024. godini porasti neoporezivi primici

Umanjenje osnovice za obračun i plaćanje doprinosa u prvom mirovinskom stupu

No, ovaj krug poreznih promjena donosi još jednu novinu: umanjenje osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (prvi stup mirovinske štednje) za zaposlene s mjesečnom bruto plaćom do 1.300 eura. To će pravo ostvarivati sve osobe u radnom odnosu, osim radnika koje je poslodavac izaslao na rad u inozemstvo. To znači da će pravo ostvarivati i zaposleni članovi uprave trgovačkih društava čija je plaća do 1.300 eura.

Predlagač, odnosno Vlada, obrazložilo je ovu mjeru željom da se povećaju neto plaće radnika s niskim primanjima, osobito onih čiji je dohodak manji od propisanoga prava na osobni odbitak pa im povećanje poreznih olakšica ne bi utjecalo na raspoloživi dohodak. Smanjenjem obveza doprinosa iz bruto plaće povećao bi se neto dohodak kojim raspolažu za krajnju osobnu potrošnju. Razliku doprinosa za prvi mirovinski stup podmirit će država, tako da radnici ne budu oštećeni kada je riječ o izračunu mirovina.

Zanimljivo je da je Vlada predložila – a Sabor prihvatio – da se zaposlenicima s bruto plaćom do 700 eura, koliko trenutno iznosi minimalna bruto plaća, osnovica za obračun doprinosa za prvi mirovinski stup umanji za 300 eura, dok bi za one s plaćama od 700 do 1.300 eura osnovica bila umanjena za pola razlike između gornje granice od 1.300 eura i radnikove mjesečne bruto plaće.

S obzirom na to da je minimalna bruto plaća povećana na 840 eura, jasno je da osnovica nikome neće biti umanjena za 300 eura. Za one s minimalnom plaćom od 840 eura osnovica će biti umanjena za 230 eura (pola razlike između 1.300 i 840 eura) i iznosila bi 610 eura, što znači da bi doprinos za prvi mirovinski stup iz plaće radnika prema umanjenoj osnovici iznosio 91,5 eura naprema sadašnjih 105 eura za minimalnu plaću od 700 eura (razlika je 13,5 eura). Država na sebe preuzima razliku doprinosa od 34,5 eura prema iznosu bez umanjenja osnovice.

S druge strane, doprinos za zdravstveno osiguranje za radnika koji prima minimalnu plaću porast će sa sadašnjih 115,5 eura (minimalna plaća 700 eura) na 138,6 eura (minimalna plaća 840 eura). Razlika je 23,1 euro.

Umanjenje osnovice i “direktorska plaća”

Na jednak način će se umanjenje osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu odraziti na one koji primaju minimalnu „direktorsku plaću”.

Za plaću od 1.014 eura osnovica bi se umanjila za 143 eura (polovica razlike između 1.300 i 1.014 eura) i iznosila bi 871 euro. Ukupan trošak za doprinose iznosio bi 348,66 eura: 130,65 eura za prvi mirovinski stup, 50,70 eura za drugi mirovinski stup i 167,31 euro za zdravstveno osiguranje. Država bi preuzela plaćanje razlike za prvi stup mirovinskog osiguranja uz punu osnovicu u iznosu od 21,45 eura. U usporedbi s iznosom koji se izdvaja za doprinose plaćene u ovoj godini, ukupni trošak doprinosa bit će veći za 24,3 eura.

Ukupni mjesečni trošak odnosno “direktorska plaća” za 2024. godinu iznosi 1.181,31 euro (bruto plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje). U odnosu na ovu godinu povećanje iznosi 146,01 eura ili 14,1 posto.

Kao i kod minimalne plaće, neto iznos plaće ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog, odnosno o stopi poreza na dohodak koju sada propisuje lokalna samouprava. Ako lokalna samouprave ne donese odluku o stopi poreza na dohodak, primjenjuju se univerzalne stope.

Stopa poreza na dohodak

Među deset najvećih hrvatskih gradova maksimalnu nižu stopu poreza na dohodak od 23,6 posto odredio je Zagreb – to je stopa koja odgovara dosadašnjoj ukupnoj stopi poreza (20%) i prireza (18%). Slijedi Rijeka s 22,4 posto pa Pula, Slavonski Brod i Varaždin s 22 posto, Split s 21,5 posto te Osijek, Velika Gorica, Karlovac i Šibenik s 20 posto.

Nitko nije iskoristio mogućnost da smanji stopu ispod 20 posto, a u četiri grada u kojma su gradonačelnici iz redova HDZ-a opredijelila su se za univerzalnu stopu od 20 posto, Stranačka stega ili samostalna odluka – to neka svatko procijenjuje sam. U ostalih šest gradova gradonačelnici pripadaju drugim političkim opcijama.

Tako bi porez za minimalnu direktorsku plaću za samca u Zagrebu iznosio 64,35 eura, u Rijeci 61,07 eura, u Puli, Slavonskom Brodu i Varaždinu 59,98 eura, u Splitu 58,62 eura, a u Osijeku, Velikoj Gorici, Karlovcu i Šibeniku 54,53 eura.

Izračun *

*Izračun u tablici i tekstu je informativan i neslužben.