Moguća karantena zbog koronavirusa za mnoge će značiti i financijske teškoće, ali i priliku za usvajanje odgovornijeg financijskog ponašanja, piše portal Štedopis.
Zbog pandemije koronavirusa mnogo će ostati bez dijela ili cijele svoje plaće, a za neke izostanak s posla može biti veliki financijski problem zbog kojeg će se morati zadužiti.
Ova će kriza pokazati i koliko je građana iskoristilo godine gospodarskog rasta 2015.-2019. za osnaživaje financijskog kapaciteta kroz povećanje štednje.
Naime, kao se navodi u tekstu Osobne financije u doba recesije, mnogi se građani ponašaju ležerno dok im novac dolazi iz sigurnih izvora te uopće ne razmišljaju da se sve može preokrenuti preko noći.
Jesmo li neodgovorni prema novcu?
Istraživanje financijske pismenosti Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) iz 2016. pokazalo je neodgovoran stav građana prema novcu: 30% građana živi za danas ne misleći na budućnost, 28% radije troši novac danas umjesto da dugoročno štedi, a 50% građana smatra kako novac postoji da bi se trošio. Stoga ne čudi ni da polovina građana (48%) ne bi mogli pokriti iznenadni trošak u visini mjesečnih primanja.
Sada je glavno pitanje koliko prosječni građanin ima financijskog kapaciteta za obranu protiv krize, odnosno ima li ga uopće s obzirom da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj visokih 19,3 posto, a s plaćanjem računa kasni 17% građana, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
>>Financijska pismenost: Koliko nam novaca treba za izvanredne situacije?
Osnovna pravila
Osnovna pravila financijske pismenosti ista su za dobra i za loša vremena: da živimo prema svojim mogućnostima, odnosno da trošimo manje nego zarađujemo kako bi nam ostalo za štednju, te da stvorimo fond za hitne slučajeve zbog iznenadnih događaja koji za nas mogu značiti financijski gubitak.
Usred krize i bez prihoda nitko nije dovoljno pametan. Financijska pismenost ne može učiniti da kriza nestane, ali može da vaša osobna financijska kriza ne eskalira.
- Ne paničarite
To ne znači samo sjediti i čekati da se nešto loše dogodi – to znači ostati hladan i smiren. Fokusirajte se na svoje osobne financije: na potrošnju, troškove, prihode, ciljeve i štednju. - Krenite od osobnog proračuna i pridržavajte se plana
Važno je imati pisani plan svojih prihoda i troškova. Prvo napravite popis svih svojih troškova i odredite prioritete plaćanja. Zatim popišite svoje prihode. Ako su vam ukupni prihodi, kao i većini građana, manji od ukupnih rashoda, znači da ćete i dalje gomilati dugove. - Preuzmite kontrolu nad svojim novčanim tokom
Vaša potrošnja određena je iznosom novca s kojim raspolažete svakog mjeseca, a za većinu građana plaća je jedini izvor prihoda.To je razlog zašto recesija plaši mnoge jer se može očekivati gubitak posla ili smanjenje plaće. Vrlo jednostavno (i jedino) rješenje je – smanjiti potrošnju. Odredite prioritetne troškove, a sve ostale nepotrebne troškove smanjite ili potpuno ukinite. - Stvarajte fond štednje za crne dane
Kad je novac u pitanju, uvijek bismo trebali biti spremni na loše stvari koje bi se jednog dana mogle dogoditi. Nakon što preuzmete kontrolu nad svojim novčanim tokom i pronađete načine kako smanjiti potrošnju, ne zaboravite na fond štednje za hitne slučajeve. Najvažnije je imati tu štednju na dohvat ruke za plaćanje svih životnih troškova sljedećih tri do šest mjeseci u slučaju gubitka posla ili smanjenja plaće.
>>Tri koraka za izradu jednostavnog i realnog kućnog proračuna
Sastavite financijski plan
Karantena zbog koronavirusa je prilika da „skeniramo“ naš osobni proračun (pod pretpostavkom da ga vodimo, a ako ne, ovo je poziv na akciju za sastavljanje financijskog plana) te da vidimo imamo li u njemu „lufta“ da se suočimo s neočekivanim padom prihoda?
Cijeli tekst kao i niz korisnih savjeta kako odgovorno upravljati svojim novcem pročitajte na portalu stedopis.hr.
