Mnogo je razloga zbog kojih biste se na poslu mogli osjećati nezadovoljno. Možda je posao dosadan ili je vaš menadžer neugodan. Možda vaša tvrtka ima loš odnos prema zaposlenicima. Ako ne osjećate probleme na radnom mjestu, čestitamo! Ulovili ste jackpot.
Ali ako želite osjetiti više zadovoljstva na poslu, ne morate nužno pronaći novi posao ili pobjeći od šefa. Prema riječima dr. Emiliane Simon-Thomas, znanstvenice koja se bavi izučavanjem sreće i na Sveučilištu Berkeley drži kolegij pod nazivom “Znanost o sreći”, svi smo sposobni učiniti se sretnijim na poslu. No, na tome treba raditi.
>>Devet najgorih grešaka koje možete napraviti na poslu
>>Ostanite zdravi uz stres na poslu
Nekim ljudima sreća je, zahvaljujući genetici ili životnom iskustvu, prirođenija nego drugima, tumači dr. Simon-Thomas za portal FastCompany.com, ali postoje stvari koje morate činiti da biste dostigli svoj puni potencijal za sreću. Evo četiri navike koje možete primijeniti kako biste se bolje odnosno sretnije osjećali na poslu.
Uživajte u dobrim vremenima
Koliko često na pitanje “Jeste li danas uživali na poslu?“ odgovorite potvrdno? Suočeni s istim skupom izazova, dvoje pojedinaca mogu to različito doživjeti. Jedan će otići s posla pun energije, a drugi tjeskoban ili depresivan.
Kao i u životu, dani na poslu rijetko će biti svakodnevno ugodni. No, sasvim sigurno će biti ugodnih razdoblja koja mogu potrajati. E, takva razdoblja treba cijeniti i pamtiti, savjetuje dr. Simon-Thomas. Naravno, lakše je to reći nego učiniti.
Dani na poslu pod pritiskom češći su od onih ležernih. No, oni koji se mogu smijati svojim manama, koji razmišljaju, sposobni su založiti se za svoje ideje i spremni pamtiti dobro, lakše će se nositi s izazovima.
Zahvaljujući pozitivnoj energiji i tome što cijene dobre stvari koje im se događaju, oni pronalaze kreativna rješenja za izazove s kojima su suočeni.
Pronađite ili kreirajte smisao u svom radu
Ljudi koji su najsretniji u svom poslu, vođeni su višim ciljem. Osjećaj da činimo nešto korisno osnova je za psihologiju motivacije. Ljudi čije su svakodnevne aktivnosti vođene i usklađene s njihovim shvaćanjem pozitivnih ciljeva, sretniji su. No, taj osjećaj svrhe nije nešto što definiramo isključivo sami.
Da bi svatko od nas bio sretan na poslu važno je da tvrtka ima misiju ili svijest o tome što rade i zašto je to važno, pojašnjava dr. Simon-Thomas. “Menadžeri trebaju pomoći članovima tima da spoznaju zašto je njihov doprinos važan i kako njihove aktivnosti unapređuju ciljeve odjela, tvrtke i svijeta u cjelini.”
Naravnom to se ne događa uvijek. Ako se ne osjećate dobro, poduzmite nešto kako biste promijenili način na koji radite. Pokušajte razgovarati sa šefom kako bi vam pomogao povezati ono što radite s onim što kompanija donosi svijetu.
Također, pokušajte biti poduzetniji u svojoj sadašnjoj ulozi. Predložite i pokrenite nešto novo – program, uslugu, događaj ili projekt koji će imati utjecaj kojeg ćete biti svjesni.
Ako ne možete pronaći podudaranje između vaših vrijednosti i trenutačnog položaja, potražite ga u drugoj ulozi.
Budite fleksibilniji
Treća osobina sretnih zaposlenika je sposobnost da se oporave od nedaća koje se drugima čine preteškima i nastave dalje.
Na primjer: uz velike napore iznijeli ste do kraja važan projekt, ali vaš šef je nezadovoljan. Možete se braniti, povući se i odlučiti da ćete u budućnosti izbjegavati velike projekte. I svog šefa. Ili biste mogli odgovoriti, kao što bi dr. Simon-Thomas savjetovala: “Udahnite duboko nekoliko puta, podsjetite se da je ova epizoda privremena i razmislite o vanjskim okolnostima koje su doprinijele ovakvoj situaciji“.
Ova jednostavna vježba može vam pomoći da postanete fleksibilniji u suočavanju sa sličnim izazovima. “Imajući sve to na umu”, kaže dr. Simon-Thomas, “recite jasno sebi i drugima da ćete sljedeći put sve učiniti bolje”. Pozitivan pogled pomoći će vam da izbjegnete osvrtanje na prethodne propuste i da se osjećate sretnijima zbog mogućeg napretka.
Budite ljubazni
Četvrta navika koju biste trebali vježbati je društveno povezivanje, sposobnost izgradnje odnosa s drugima. Sretni zaposlenici osjećaju se kao da su dio tima kojem vjeruju i koji ih zauzvrat podržava. Kako razviti taj osjećaj povezanosti?
To ovisi o našoj uređenoj ljubaznosti, spremnosti da pokažemo interes za druge, da pokažemo više empatije, suosjećanja, velikodušnosti i zahvalnosti.
Ljubaznost, tumači dr. Simon-Thomas, također podrazumijeva spremnost na rješavanje međuljudskih sukoba. Isprika u radnom okruženju donosi respekt, opraštanje drugima ublažava stres, jača bliskost i stvara osjećaj pripadnosti.
To su sve osnovne međuljudske vještine koje smo učili u vrtiću, ali ih često ne primjenjujemo kao odrasli, dijelom i zbog toga što nas naši poslovi na to ne potiču. Dr. Simon-Thomas upozorava da je “kultura hijerarhije i stoicizma na radnom mjestu nevjerojatno ukorijenjena“. Sve to narušava međusobno povjerenje među ljudima i otežava im da se međusobno ophode na pristojan način, uz podršku jednih drugima.
No, dr. Simon-Thomas vjeruje da je biti ljubazan jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina razbijanja uštogljenih normi kako biste postali sretniji i to bez obzira koliko kruta bila radna kultura u vašem okruženju. Velike su šanse da će vaši napori biti nagrađeni i da će i ljude oko vas učiniti sretnijima.
