Kako se nositi s preopterećenošću prilikom rada od kuće

Rad na daljinu postao je općeprihvaćena praksa. Mnogi od nas pri tom zamišljaju da su naši kapaciteti jednako neograničeni kao što su to tehnološki kapaciteti, Zaboravljaju da smo samo ljudi

109
rad od kuće
[Image by Pexels from Pixabay]

Veća prihvaćenost rada na daljinu jedna je od tekovina pandemije. Prema podacima Eurostata iz 2020. u Hrvatskoj se postotak zaposlenih koji redovno rade od kuće povećao s 3,2 posto u 2019. na 10,8 posto lani, što je znatno manje od Finske, koja s 25 posto prednjači među europskim zemljama po udjelu zaposlenih koji rade od kuće. Naravno, u obzir treba uzeti razlike u radnoj praksi, razvijenost i strukturu gospodarstva te dostupnost kvalitetne telekomunikacijske strukture potrebne za rad na daljinu.

Rad na daljinu postao je općeprihvaćena praksa, što znači da će se mnogi naši kontakti sa suradnicima i dalje temeljiti na različitim digitalnim platformama. To može otežati našu koncentraciju. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se nosite s izazovima ako osjetite umor i preopterećenost.

Ljudi smo, nismo strojevi

Mnoge tvrtke odlučile su se nakon pandemije koronavirusa implementirati hibridni model rada – kombinaciju rada na daljinu i rada u uredu.

Rad od kuće ima svoje prednosti, ali to također znači da ćemo većinu naše komunikacije sa suradnicima voditi putem različitih platformi, poput Slacka, Zooma, Teamsa ili nekih sličnih platformi. Prilikom rada u uredu takvi digitalni oblici komunikacije isprepleteni su s izravnim razgovorima s kolegama i sastancima uživo, koji po prirodi stvari zahtijevaju našu punu pozornost.

Međutim, s različitim digitalnim platformama koje su sve otvorene istovremeno, nalazimo se pod pritiskom da moramo na sve pozive odgovoriti odmah, često istodobno. Pozornost nam je raspršena, a to svakako utječe na našu koncentraciju i posvećenost poslu.

Mnogi od nas zamišljaju da su naši kapaciteti jednako neograničeni kao što su to tehnološki kapaciteti, kaže Linda Stone, konzultantica i bivša visokopozicionirana menadžerica u Microsoftu. “Ljudi uspoređuju vlastitu produktivnosti s raznim uređajima, zaboravljajuć piritom tko smo i što smo. Zaboravljaju da smo ipak samo ljudi.”

“Zaslonska apneja”

Stone smatra kako je jedna od najvažnijih stvari koje ljudi mogu učiniti u borbi protiv osjećaja preopterećenosti digitalnim informacijama da se fokusiraju na disanje.Podsjeća da, na primjer, ljudi često zadržavaju dah pri otvaranju i čitanju e -pošte.

“Zadržavanje daha nas dovodi u situaciju da biramo hoćemo li se boriti ili pobjeći. A to stvara dodatni pritisak i još više uznemiruje naš autonomni živčani sustav”, tumači Stone. Takvo stanje nazvala je “e-mail apneja” ili općenito “zaslonska apneja”.

Stone se osvrnula i na “kontinuiranu djelomičnu pozornost”. Kao što izraz sugerira, riječ je o tome da cijelo vrijeme svoju pozornost dijelimo na niz zadataka kako ne bismo nešto propustili. Tako nam koncentracija zapravo slabi.

Osim što bismo se trebali usredotočiti na ravnomjerno disanje, Stone preporučuje da napravimo popise tri do pet zadataka koje bismo trebali riješiti tog dana, usklađujući aktivnost s onim tehnologijama koje su nam potrebne da te zadatke završimo. Sve ostale zadatke trebalo bi dodati na duži popis obaveza koje možemo rješavati kada budemo imali vremena ili nekog drugog dana, preporučuje Linda Stone.

Stone također savjetuje da po potrebi uzmemo predah od gledanja u ekran kako bismo se bolje usredotočili na zadatke koje smo si postavili kao prioritet

Isključiti notifikacije

Sharon Horwood, viša predavačica psihologije na australskom sveučilištu Deakin, preporučuje da isključimo notifikacije za određene aplikacije kako bismo lakše upravljali “tehnološkim stresom koji je vezan uz posao”.

“Često nailazim na nevjericu zbog toga, ali ako odvojite trenutak da pogledate svaku obavijest koju vam šalje pojedina aplikacija, svaki zvučni signal, vibraciju, treperenje, razmislite trebate li doista u svakom trenutku znati sve što se događa. Vjerojatno ćete shvatiti da u većini slučajeva to ne radite”, obrazlaže Horwood.

Ona predlaže da se aplikacije na radnom mjestu ograniče na glavni uređaj koji rabite za posao – stolno ili prijenosno računalo – tako da za vrijeme radnog vremena, dok sjedite ispred tog uređaja, možete biti u svojevrsnoj karanteni.

Horwood sugerira da bi ljudi trebali razgovarati o tome što se od njih očekuje, odnosno što se ne očekuje kada je riječ o odazivanju na pozive u digitalnoj poslovnoj komunikaciji.

Horwood također predlaže kako bi “mali dobitak” za sve bio dodatak potpisu e-pošte u kojem bi se naznačilo redovno radno vrijeme te da se ne očekuje odgovor primatelja dok ponovno ne počne radno vrijeme. Riječ je, ističe, o postavljanju granica između poslovnog i privatnog života koje su nagrizene radom na daljinu u doba pandemije koronavirusa