Milijardu kuna iz EU fondova za strukovne škole

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je u četvrtak javni poziv kako bi se strukovne škole kandidirale za regionalne centre kompetentnosti (RCK). U prvoj fazi regionalni centri kompetentnosti imenovat će se za sektore turizma i ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike, informacijsko-komunikacijske tehnologije, poljoprivrede i zdravstva. Kandidature podnose osnivači ustanova za strukovno obrazovanje – jedinice područne i regionalne samouprave, odnosno općine, gradovi i županije. Javni poziv otvoren je do 15. lipnja.

Strukovne škole koje budu odabrane za regionalne centre kompetentnosti raspodijelit će ukupno oko milijardu kuna iz EU fondova. Sredstva su namijenjena za izgradnju i obnovu infrastrukture, nabavu opreme, dodatnu edukaciju nastavnika, razvoj strukovnih programa i financiranje cjeloživotnog učenja.

Iz EU fondova, u okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 i Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., financirat će se 85 posto iznosa, a preostali dio osigurat će Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako milijarda kuna dolazi iz EU fondova, to bi značilo da će iz državnog proračuna za ovaj program doći još nešto više od 175 milijuna kuna. Budući regionalni centri kompetentnosti trebali bi s vremenom postati samoodrživi.

Oko 50 milijuna kuna po odabranom RCK-a

Na predstavljanju javnog poziva u Strojarskoj tehničkoj školi u Osijeku ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je kako bi predviđena sredstva trebala omogućiti uspostavu 20 do 25 regionalnih centara kompetentnosti, što pak znači da bi škole koje budu odabrane dobile oko 50 milijuna kuna.

Zadaće centara kompetentnosti strukovnog obrazovanja:

• učenje temeljeno na radu,
• stručno osposobljavanje i usavršavanje te cjeloživotno učenje za potrebe gospodarskih subjekata, nezaposlenih i drugih polaznika,
• stručno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta, suradnika u nastavi, mentora kod poslodavaca i drugih stručnjaka u obrazovanju,
• suradnja obrazovnih ustanova na svim razinama s gospodarskim subjektima
• promocija strukovnih zanimanja i organizacija smotri i drugih skupova,
• profesionalno usmjeravanje vezano uz učenje temeljeno na radu,
• nastavak obrazovanja i pronalazak posla,
• suradnja i sudjelovanje u provedbi projekata vezanih uz poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i njegove prilagodbe gospodarskim potrebama
• drugi poslovi koji doprinose poboljšanju kvalitete strukovnog obrazovanja i njegove prilagodbe potrebama na tržištu rada.

Prilikom odabira regionalnih centra kompetentnosti vodit će se računa o prostornom rasporedu,  područnoj zastupljenosti i ravnomjernom regionalnom  razvoju.

Boduju se potencijali i razvojni plan

Bodovanje se provodi kroz dva kruga: u prvom se ocjenjuju postojeći potencijali (maksimalno je moguće prikupiti 225 bodova), a u drugom razvojni planovi (maksimalno 108 bodova). Ukupno je ustanovi moguće dodijeliti 333 boda.

Regionalnim centrima kompetentnosti moći će se imenovati strukovne škole u svakoj regiji i svakom sektoru s najvećim potencijalom i najboljim razvojnim planovima, pod uvjetom da su prikupile najmanje 50 posto najvećega mogućeg broja bodova.

Prvi krug, bodovanje potencijala, već je proveden, a bodovalo se prema sljedećim kriterijima (redom od onih s najvećim težinskim faktorom, koji nose najveći broj bodova, prema niže): upravljanje promjenama, razvojne aktivnosti i osiguranje kvalitete (32 boda), programi i povezanost s tržištem rada (31), organizacijski kapaciteti i prijenos znanja (28), nastavnici (27), suradnja (25), projektne aktivnosti škole (23), vertikalna prohodnost (20), prostorni i materijalni uvjeti (12), učenici (10), indeks razvijenosti (7), gravitacijski indeks (5) i smještajni kapaciteti (4).

Kod razvojnog plana bodovat će se održivost (19 bodova), unapređenje strukovnog obrazovanja (17), relevantnost rada regionalnog centra kompetencija za regionalni razvoj (16), suradnja za doprinos razvoju gospodarstva i obrazovanja (13), opis rada (12), unapređenje obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja (11), analiza potrebnih ulaganja (11) te prostorni kapaciteti za rad (8).

“Ubrzali smo proces jer u suradnji sa županijama nastojimo izvući maksimalne iznose novca iz dva europska fonda“, rekla je ministrica Divjak. Dodala je kako će ovaj model omogućiti učenicima strukovnih škola razvoj kompetencija koje će im omogućiti da odmah po završetku školovanja budu spremni za rad te da će se bitno osuvremeniti sustav strukovnog obrazovanja “u kojemu se nalazi 70 posto svih učenika, a nepravedno je zapostavljen proteklih desetljeća”.

“Danas ne možete stvoriti kvalitetnog poljoprivrednog tehničara ako on uči samo u knjižnici. Njegova je učionica na njivi i u laboratoriju”, zaključila je ministrica Blaženka Divjak.