Estonski startup Bolt, “super aplikacija” za mobilne usluge, u svom dosad najvećem krugu financiranja prikupio je novih 628 milijuna eura. Investicije će biti usmjerene na širenje postojećih usluga i ubrzanja prijelaza s osobnih automobila na korištenja inovativnih načina kretanja gradom kako bi se smanjile gužve i zagađenje u gradovima te omogućilo više zelenih površina gdje će se ljudi moći lakše kretati.
Investicijski krug vodili su američka tvrtka rizičnog kapitala Sequoia Capital te Fidelity Management and Research Company LLC koja se bavi investicijskim savjetovanjem. U financiranju su sudjelovale i financijska tvrtka Owl Rock (odjel Blue Owl), tvrtka za investicijsko savjetovanje Whale Rock, D1 Companies LLC koja upravlja sportskim objektima, tvrtka rizičnog kapitala G Squared, Tekne, investicijska tvrtka Ghisallo Capital Management LLC i druge, a njegovim zatvaranjem Boltova se vrijednost procjenjuje na 7,4 milijarde eura.
“Desetljećima su gradovi građeni za automobile, a ne za ljude, što je dovelo do neodrživog prometa, onečišćenja i gubitka javnih površina u korist parkirnih mjesta. Smatramo da je ovaj pristup zastario, pa smo tijekom proteklih osam godina razvili usluge koje nude bolje i pristupačnije alternative osobnim automobilima. Surađujemo s mnogim gradovima kako bismoim pomogli u prijelazu s privatnog vlasništva nad automobilima na druge ekološki održivije modele prijevoza kao što su električni romobili, skuteri i bicikli, te razne druge opcije ‘zajedničke mobilnosti’ poput vožnji na zahtjev ili najma vozila putem aplikacija car sharinga”, istaknuo je Markus Villig, suosnivač i izvršni direktor Bolta.
Bolt je osnovan 2013. i u osam godina postao je žestoki konkurent Uberu, izazivajući američkog diva na ključnim tržištima kao što su London i Pariz. U međuvremenu je Bolt svoje poslovanje proširio, i uzmeđu ostaloga na online narudžbu hrane iz restorana, brzu dostavu namirnica te iznajmljivanje e-skutera i romobila.
Villig je rekao da investitori počinju prepoznavati vrijednost “super aplikacije”, koncepta koji obuhvaća više usluga kombiniranih u jednu platformu. Trend je posebno popularan u dijelovima Azije, ali se sporije razvija u Europi i Sjevernoj Americi. Bolt navodi da sada ima 100 milijuna korisnika u 45 europskih i afričkih zemalja.
Ne žure u IPO
Prošle su skoro tri godine otkako je Uber izašao na burzu. Lani su dosegnule povijesno rekordnu vrijednost, a nakon toga pale ispod svoje inicijalne cijene.
Upitan u razgovoru za CNBC da li bi Bolt mogao slijediti Uber i krenuti u inicijalnu javnu ponudu, Villig je odgovorio da među privatnim investitorima ima sasvim dovoljno novca.
“Dugoročno? Najvjerojatnije – da. Izaći ćemo na burzu. Ali u ovom trenutku nema potrebe za žurbom”, dodao je.
Villig smatra da je dostava namirnica ključno područje na koje se tvrtka treba fokusirati u budućem razdoblju. U tom sektoru nastala je velika gužva s pojavom novih tvrtki, od Getira do Gorillasa, koji žele odvući potrošače iz trgovina i supermarketa obećavajući ultrabrzo vrijeme isporuke.
Fokus na dostavu namirnica
Bolt je prošle godine pokrenuo vlastitu uslugu dostave namirnica pod nazivom Bolt Market u kojoj obećava dostavu u roku od 15 minuta. Slično konkurentskim uslugama, tvrtka se oslanja na mikro logističke lokacije iz kojih dostavlja namirnice isključivo na temelju online narudžbi. Usluga je zaživjela u desetak zemalja, među kojima je i Hrvatska. Bolt drži vrlo snažnu tržišnu poziciju u srednjoj i istočnoj Europi, gdje ove godine planira otvoriti stotine novih mikro logističkih lokacija, najavio je Villig.
Boltov izvršni direktor rekao je da će tvrtka tijekom godina vjerojatno uložiti “stotine milijuna” u razvoj poslovanja s prehrambenim proizvodima. Doveo je u pitanje održivost tvrtki za brzu dostavu namirnica, ističući da su profitne marže male.
“Ovo nije softverski posao”, rekao je Villig. “Ovo će biti vrlo konkurentan operativni posao. Većina tvrtki koje očekuju da će to biti posao s velikim profitom bit će jako razočarane za nekoliko godina.”
Bolt često promiče svoj operativni model kao štedljiviji i isplativiji u usporedbi s Uberovim. Tvrtka je, prema posljednjem financijskom izvješću, u 2020. zabilježila gubitak od 44,9 milijuna eura, što je neznatno manje u odnosu na gubitak od 85,5 milijuna eura zabilježen godinu dana ranije. Prihodi su porasli za gotovo 75 posto, na 221,4 milijuna eura.
Uber, oko kojeg već dugo vlada zabrinutost oko toga može li postati profitabilan, objavio je svoju prvu prilagođenu EBITDA dobit (zaradu prije kamata, poreza, amortizacije) u trećem tromjesečju 2021.
Boltovo poslovanje bilo je teško pogođeno u ranoj fazi pandemije koronavirusa, a prihodi su u 2020. pali za čak 80 posto. Tvrtka se proširila na dostavu hrane i druga područja kako bi unaprijedila svoje poslovanje u teškim vremenima, a u prilog joj je išao i rast potražnje za uslugama prijevoza nakon zaključavanja. Prema Villigu, Boltovo poslovanje u segmentu prijevoza putnika u 2021. se više nego udvostručilo.
Nedostatak vozača
Međutim, Uber i njegovi konkurenti borili su se kako bi uskladili tu potražnju s ponudom vozača usred tekućeg nedostatka radne snage. To je dovelo do viših cijena vožnje i neobično dugog čekanja na vožnju u velikim gradovima poput Londona i New Yorka.
“Svi se bore za vozače”, rekao je Villig za CNBC. “Oduvijek smo bili pozicionirani kao platforma koja najviše odgovara vozačima, u smislu bolje zarade, boljeg tretmana i tako dalje.”
U studenom je Uber rekao da će povećati cijene u Londonu kako bi privukao vozače, dok je Bolt omogućio vozačima u tri grada u Ujedinjenom Kraljevstvu da sami određuju cijene karata.
Ipak, Bolt se suočava s velikim dijelom regulatornog rizika s kojim se Uber susreo tijekom godina: od prošlogodišnje presude britanskog suda da se Uberove vozače treba tretirati kao zaposlenike, do dolazećih europskih propisa koji prijete poremetiti poslovni model platformi koje se temelje na honorarnom radu.
Villig je rekao da većina Boltovih vozača preferira fleksibilnost koja dolazi s honorarnim radom i da ne žele biti tretirani kao zaposlenici – čime bi stekli pogodnosti kao što su minimalna plaća i naknada za godišnji odmor.
“Mislimo da će zdrav razum dugoročno prevladati”, rekao je Villig. “Nema smisla prisiljavati ih na model koji ne žele.” Većina zemalja će vjerojatno pronaći “fleksibilni sustav” koji omogućuje i puno radno vrijeme i fleksibilno radno vrijeme, dodao je.
