HBOR pripremio program za mikro, male i srednje izvoznike

Riječ je o kreditu za obrtna sredstva s pokrićem od 80 posto. Korisnici kredita bit će klijenti s registriranim sjedištem u Hrvatskoj i prihodom do 50 milijuna kuna. Maksimalna ročnost kredita bit će godinu dana, izuzetno do dvije godine, a iznos će biti ograničen na milijun kuna

u 7:48 Zadnja izmjena: 27.02.2019 u 16:12
191
Tamara Perko

Vodeći ljudi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) – predsjednica Uprave Tamara Perko, izvršni direktori Martina Jus i Tihomir Jakšić te predsjednik Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja Zvonimir Samodol – predstavili su prošlog tjedna na Liderovu Klubu izvoznika djelovanje hrvatske razvojne banke u segmentu izvoza i novine koje pripremaju za ovu godinu.

Tamara Perko istaknula je kako je izvoz jedna od glavnih strateških odrednica HBOR-a. “Osim izvoza tu je i što bolje korištenje sredstava iz fondova europske unije i razvijanje novih proizvoda. U posljednje dvije godine usmjerili smo se na ono što smo primijetili da najviše nedostaje tržištu, a to su, pokazale su analize, venture i equity fondovi.”

Manje obrtnih, više sredstava za investicije

U 2018. godini HBOR je podržao više od 500 projekata vezanih uz izvozne aktivnosti u volumenu od 5,5 milijardi kuna. Odobreno je 13 posto više sredstava nego prethodne godine, a iznos odobrenih kredita je 9 posto veći. Odobreno je i 24 posto više sredstava za investicije.

“Manje obrtnih, više sredstava za investicije. To je pozitivan znak koji apsolutno podržavamo”, naglasila je Perko.

Pet puta veći iznos odobren je za projekte koji se financiraju iz fondova Europske unije. Odobreno je gotovo 860 milijuna kuna za 128 projekata.

Vrijednost osiguranog izvoznog prometa povećana je za 56 posto, na 2,7 milijardi kuna što se dijeli na 259 osiguranih poslova. To obuhvaća osiguranje kredita i potraživanja i 404 aktivna osigurana limita, rekla je predsjednica Uprave HBOR-a u osvrtu na lanjske rezultate banke.

ESIF krediti za rast i razvoj

“Prošla godina imala je uzlazne trendove I nadamo se da će se rast u 2019. nastaviti istom brzinom, ako ne i brže. Naglasak je bio na sredstvima iz fondova Europske unije. Imali smo tri aktivna financijska instrumenta među kojima se ističu ESIF krediti za rast i razvoj koje je HBOR razvio u suradnji s poslovnim bankama – PBZ-om, Zagrebačkom i Erste bankom”, istaknula je Tamara Perko. “U te tri banke mali i srednji poduzetnici mogu dobiti povoljne kredite uz kamatnu stopu za krajnjeg primatelja od 1,5 do 2 posto, bez naknade”.

HBOR je,objasnila je Perko, povukao 105 milijuna eura uz kamatnu stopu od nula posto, a poslovne banke dale su još toliko uz svoju kamatnu stopu, tako da je konačna kamatna stopa između 1,5 do 2 posto.

Aktualni su i krediti za energetsku učinkovitost za javni sektori i javnu rasvjetu. Za ovu godinu pripremaju se krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike. “Riječ je o volumenu od 70 milijuna eura, To će biti instrument po istom principu kao krediti za rast I razvoj. Dakle, dodjeljivat će se putem poslovnih banaka. S naše strane kamatna stopa će opet iznositi nula posto i neće biti naknade. Na to će banke dodati svoju kamatnu stopu. Nakon što se provede javna nabava znat ćemo konačnu kamatnu stopu. Nadam se da će proizvod biti na tržištu u drugoj polovici ove godine”, rekla je predsjednica Uprave hrvatske razvojne banke.

“Bitno je napomenuti da je nedavno odobrena besplatna tehnička pomoć za pripremu projektne dokumentacije za projekte energetske učinkovitosti. Ako netko planira takav projekt i namjerava koristiti financijski instrument za privatni sektor, priprema projektne dokumentacije može biti besplatna. To je zanimljiv paket”, istaknula je Perko.

U prvoj polovici godine kreću i investicijski krediti za ruralni razvoj u volumenu od 70,6 milijuna eura.

Novi proizvodi

Treći HBOR-ov stup su novi proizvodi. Rezultat dvogodišnjeg rada je venture capital fond, koji bi na tržištu trebao biri dostupan u travnju ove godine, te private equity fond koji bi trebao biti dostupan krajem godine. Venture capital fond namijenjen je startupovima, dok je private equity fond namijenjen financiranju poduzeća u fazi rasta i dokapitalizaciji.

Private equity fond raspolaže sa 70 milijuna eura, a pola iznosa (35 mil. eura) daje HBOR. “Nadam se da ćemo do kraja godine imati proizvod na tržištu. Bira se društvo za upravljanje, a priču vodi Europski investicijski fond, po svojim standardima i uz vlastiti know-how”, rekla je Perko.

Izvršni direktor HBOR-a Tihomir Jakšić govorio je o programima kreditiranja, izvršna direktorica Martina Jus o novostima u osiguranju izvoza.

Jakšić je najavio da će se broj HBOR-ovih kreditnih programa s više od 25 smanjiti na sedam ciljanih kreditnih programa. Sadašnja ponuda kreditnih programa je presložena i mnogi poduzetnici, pa i poslovne banke se u njoj ne snalaze.

“U novoj organizaciji programa nije izostavljen niti jedan bitan segment. Pokrivamo razna područja, uključujući poljoprivredu i turizam, a nekoliko programa odnosi se na izvoznike. U ovom prvom koraku izlazimo s nešto povoljnijim kamatnim stopama za izvoznike. Tako pokušavamo odgovoriti na potrebe tržišta, pogotovo na potrebe onih klijenata koji ne mogu dobiti komercijalna sredstva”, rekao je Jakšić.

Europska komisija upozorila je pak da je jedan od glavnih problema u Hrvatskoj nedostatak kolateralne pokrivenosti. Tako su napori u garantnom poslovanju usmjereni na to kako unaprijediti stvari u tom segmentu, poručio je Tihomir Jakšić.

Krediti za obrtna sredstva za mikro, male i srednje poduzetnike

Veliki izvoznici imaju podršku kroz sedam postojećih programa osiguranja izvoza, no ovoga puta naglasak smo dali na skupinu mikro, malih I srednjih poduzetnika jer smatramo da tu itekako postoji prostor za podršku HBOR-a, istaknula je Marina Jus.

“S poslovnim bankama intenzivno se dogovara novi proizvod. Riječ je o vrsti portfeljnog jamstva, kreditu za obrtna sredstva za mikro, male i srednje izvoznike s visinom pokrića od 80 posto. Korisnici kredita bit će klijenti s registriranim sjedištem u Hrvatskoj i prihodom do 50 milijuna kuna. Maksimalna ročnost kredita bit će godinu dana, u izuzetnim prilikama – ako trgovački ciklus izvoznika traje do dvije godine – onda će ročnost biti dvije godine. Iznos kredita će biti ograničen na milijun kuna”, razložila je Martina Jus.

“Glavni cilj bio je zadovoljiti potrebe izvoznika, no kroz portfeljni oblik police osiguranja željeli smo također ubrzati proceduru odobrenja. Tako zahtjeve za policom osiguranja više neće zaprimati HBOR.Poslovne banke će same procjenjivati rizik na temelju unaprijed definiranih kriterija. Samostalno će odobravati kredite i uključivat će ih u prethodno utvrđeni osigurani portfelj”, objasnila je Jus.

Hrvatsko kreditno osiguranje (HKO) jedino je osiguravajuće društvo u Hrvatskoj specijalizirano za osiguranje domaćih izvoznih potraživanja. Osnovao ga je HBOR 2010. godine. HKO osigurava izvoznike u više od 50 zemalja, a osigurani promet premašuje 4 milijarde kuna godišnje.

“HKO svojim djelovanje pruža podršku izvoznicima tako što im omogućuje da transferiraju rizik povezan s naplatom potraživanja za dobra i usluge koje prodaju na nas, uz odgodu plaćanja I bez nekih drugih instrumenata osiguranja kao što su bankarska garancija, akreditiv I slično”, rekao je Zvonimir Samodol, predsjednik Uprave HKO-a.

Rizici od kojih se može osigurati kod HKO-a su stečaj, predstečaj i produženo neplaćanje. ”Kao i kod drugih vrsta osiguranja postoji franšiza. Premijska stopa određuje se ovisno o osiguranom prometu, broju kupaca I sličnim faktorima.