Tijekom svibnja ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su za 3,7 milijardi kuna ili 1,4 posto u odnosu na travanj (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 257,6 miijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala sa 6,5 posto u travnju na 7,4 posto u svibnju. Mjesečni prirast plasmana u potpunosti se odnosi na kredite, koji čine glavnu stavku plasmana pri čemu su već četvrti mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima, navode analitičari RBA.
Prema navodima središnje banke, više od polovine mjesečnih transakcija kredita poduzećima u svibnju odnosilo se na poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, dok je ostatak raspršen po većem broju ostalih poduzeća, uglavnom u svrhu financiranja investicija i obrtnoga kapitala. Kreditiranje stanovništva također je ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu porasli su za jedan posto mjesečno te za 5,2 posto na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na travanj (+2%) te su u odnosu na svibanj 2021. viši za 11,2 posto. Godišnji rast ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva.
Krediti za investicije u svibnju su i treći mjesec za redom zabilježili pozitivnu godišnju stopu rasta te su na kraju svibnja iznosili 38,4 milijardi kuna što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 0,7 posto dok su na godišnjoj razini viši za 8,3 posto.
Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 4,7 posto te su iznosili 32,7 milijarde kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od čak 17,1 posto. Uspoređujući s krajem 2021. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u svibnju bilježe povećanje od 8,2 posto odnosno 18,7 posto.
Poremećaji u lancima opskrbe unose visok rizik kod poduzetnika
Poremećaji u lancima opskrbe povećavaju razinu neizvjesnosti te unose visok rizik u financijske odluke kod poduzetnika. Posljedično, dio poduzetnika će odluke o financiranju temeljiti na pogrešnim predviđanjima o promjenama cijena te će uz operativne gubitke ostvariti i gubitke na financiranju. Stoga analitičari RBA predviđaju pogoršanje omjera neprihodujućih kredita u segmentu poduzeća, uz porast rezerviranja za gubitke i smanjivanje stope povrata na kapital kod kreditnih institucija.
Kod potrošača se pojačava potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zbog državnog subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite. U drugom polugodištu u RBA očekuju sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena.
Kod poduzeća očekuju više stope rasta kredita nego kod stanovništva zbog toga što je rast cijena repromaterijala značajno veći od rasta potrošačkih cijena.
