Bankarski je sektor krvotok domaće ekonomije, riječi su kojima je nedavno jedan od naših vodećih bankara sažeo odnos hrvatske financijske industrije i sveukupnog gospodarstva.
Banke su, izgledno je, ovakvom situacijom u Hrvatskoj zadovoljne, a na gubitku je tržište kapitala kojemu kronično nedostaje kvalitetnih korporativnih izdanja obveznica budući da poduzetnici nemaju potrebu, a ni naviku, kapital tražiti na domaćoj burzi.
Prošle se godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, intenziviralo kreditiranje domaćih sektora u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Dogodilo se zamjetno povoljnije kretanje ukupnih plasmana u odnosu na nekoliko prethodnih godina, a porastu ukupnih plasmana od 1,1 posto pridonio je nastavak oporavka plasmana poduzećima od 3,1 posto.
Za prvi kvartal ove godine, pokazali su rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka HNB-a, banke su najavile ublažavanje standarda odobravanja kredita pa je za očekivati i daljnje intenziviranje kreditiranja. Pojedinačno, banke poručuju kako ublažavanje standarda uključuje snižavanje kamatnih stopa, ali i ublažavanje zahtjeva oko kolaterala, iako naglašavaju kako se ni u kojem slučaju neće ići nauštrb kreditne sposobnosti i kvalitete klijenata.
Niže kamate za dobre klijente
U OTP banci napominju kako su se kod njih kriteriji ublažili prije svega u domeni kamatnih stopa.
“Jenjavanjem krize poboljšali su se poslovni rezultati klijenata odnosno njihova ukupna prosječna kreditna sposobnost, a oporavak tržišta nekretnina popravio je situaciju u segmentu kolaterala”, tumače u OTP-u te dodaju kako su banke uvijek bile spremne kreditirati dobre klijente s jasnom vizijom i sposobnošću stvaranja novčanog toka uz primjereni kolateral.
U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) kažu kako su, uzimajući u obzir lagani oporavak hrvatskog gospodarstva i blagi porast kreditne aktivnosti klijenata, pojednostavili postupak kreditiranja u odnosu na recesijske godine.
“Kreditne linije domaće i europske razvojne banke doprinose snižavanju kamata poduzetnicima kao i jamstvene linije HAMAG-a za supstituiranje kolaterala, čime je poduzećima olakšan pristup dugoročnim kreditima. Osim toga, posebne uvjete financiranja HPB nudi i određenim granama i djelatnostima (obrtnici, odvjetnici…)”, dodaju.
U Erste banci naglašavaju kako njihovi klijenti dobrog kreditnog rejtinga već koriste znatno niže kamatne stope u odnosu na prijašnje godine. “Bankari svoju ponudu i zahtjeve za kolateralima individualno prilagođavaju svakom klijentu. Pritom vode računa da posao bude i za banku adekvatno isplativ i rizičan kako u budućnosti ne bi kreirao gubitke kojima smo bili svjedoci tijekom posljednje krize”.
Nenaplativi krediti
Porast kreditiranja poduzeća vidljiv iz podataka HNB-a potvrđuju i pojedinačni pokazatelji banaka. U Addiko banci su tako novi krediti poduzećima u prošloj godini rasli oko 70 posto u odnosu na 2015. godinu. OTP banka je u segmentu malih poduzetnika s razinom godišnjih prihoda do 7,5 mil kuna zabilježila rast ukupne kreditne lisnice za nešto više od 2%.
Natprosječno povećanje zabilježeno je kod kratkoročnih kredita za tekuću likvidnost te dugoročnih investicijskih kredita u suradnji s lokalnom upravom te HBOR-om. Tijekom 2016. u ovoj je banci zabilježen i rast dugoročnih i kratkoročnih kredita srednje velikim i velikim poduzećima.
Ukupni krediti gospodarstvu HPB-a u 2016. porasli su više od 10 posto, a značajnije povećanje volumena ostvareno je u kreditiranju velikih poduzeća i to najviše kroz dugoročno financiranje.
Prošlu godinu u Erste banci obilježilo je pak smanjenje nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfelju banke, uzrokovano prodajom tog dijela portfelja, nešto manja potražnja za financiranjem i u privatnom i u javnom sektoru te veći pritisak na cijene financiranja u segmentu klijenata koji podnose zahtjev za kreditiranje.
Stoga se, kažu u ovoj banci, njihov ukupni bruto kreditni portfelj gospodarstva krajem prošle godine blago smanjio u odnosu na kraj 2015.. Manje kredita odobrila je i Imex banka.
Pogledamo li ponovno podatke iz Biltena HNB-a i kretanje cijene zaduženja, vidljivo je kako su se kamatne stope na kredite poduzećima smanjivale tijekom cijele 2016. godine zahvaljujući povoljnim uvetima na bankovnom tržištu, primjerice likvidnosti, konkurenciji među bankama te dostupnim mogućnostima financiranja banaka na tržištu.
Posebno ohrabruje podatak da su se kamate na investicijske kredite poduzećima uz valutnu klauzulu smanjile za više od jednoga postotnog boda i na kraju prosinca iznosile 3,5 posto.
Financiranje po mjeri poduzetnika
I podaci pojedinih banaka svjedoče o snižavanju kamatnih stopa u prošloj godini. Iz OTP banke poručuju kako su u segmentu malog poduzetništva kamatne stope na novoodobrene kredite zabilježile pad i do 2%, ovisno o bonitetnoj ocjeni klijenta.
“Kamatne stope na ukupne kredite u sektoru korporativnog kreditiranja padale su tijekom 2016. s tim da je zamjetan pad kamatnih stopa na plasmane iz bančinih sredstava financiranja dok je u slučaju kredita financiranih iz sredstava HBOR-a kamatna stopa ostala na otprilike jednakim razinama”, dodaju u OTP-u.
Kamatne stope u sektoru korporativnog kreditiranja padale su i u Addiko banci te u Imex banci.
U Erste banci prilagođavaju pristup i politiku nakon analize i u konačnici se financiranje kreira kako bi optimalno podržalo svakog pojedinog poduzetnika. U toj banci proizvodi nastali u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (Europskom investicijskom bankom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, HAMAG-om i EBRD-om) najčešće omogućavaju povoljnije uvjete financiranja.
Prema odgovorima banaka na pitanja u HNB-ovoj Anketi o kreditnoj aktivnosti, cijelu je prošlu godinu, za razliku od prethodnih, obilježilo ublažavanje standarda odobravanja kredita poduzećima. Na ublažavanje standarda, pored spomenute konkurencije, likvidnosti te mogućnosti financiranja, utjecala su i očekivanja u vezi s općim gospodarskim kretanjima, izgledi industrije ili pojedinog poduzeća te rizik kolaterala.
Potražnja za kreditima
Istovremeno, jedini negativni utjecaj na standarde odobravanja ukupnih kredita poduzećima u četvrtom tromjesečju 2016. godine imali su troškovi vezani uz kapitalnu poziciju banke.
Posljednji prošlogodišnji kvartal, zahvaljujući poboljšanju gospodarskih uvjeta, pokazuje Anketa HNB-a, posebno se ističe po potražnji za kreditima. Najveći pozitivan doprinos kreditnoj potražnji poduzeća kao i u trećem tromjesečju 2016. dolazi od potrebe za financiranjem investicija u fiksni kapital.
I konkretne banke također svjedoče o povećanju potražnje za kreditima gospodarstvu; Addiko banka bilježi primjetno povećanje, a u OTP banci, uspoređujući samo novoodobrene kredite u 2016. u odnosu na godinu prije, u segmentu malih poduzetnika potražnja za novim kreditima porasla je za oko 6%. HPB je zabilježila rast potražnje kredita gospodarstvu što je u konačnici rezultiralo ukupnim godišnjim rastom. Poduzetnici su u Imex banci u prošloj godini pak tražili manje kredita.
Kredite za restrukturiranje zamijenili krediti za investicije
Pogledaju li se udjeli kredita po namjeni, banke svjedoče o rastu udjela kredita za investicije, za ulaganje u opremu, širenje poslovanja, a smanjenju kredita za refinanciranje postojećih obveza. Smatraju kako je to dokaz da se tržište počelo kretati u pozitivnom smjeru, da smo post-krizne posljedice ostavili ili ostavljamo iza sebe te da gospodarstvu dolaze ljepša vremena.
U OTP-u kažu kako je iniciran gospodarskim oporavkom u banci već neko vrijeme prisutan porast potražnje u segmentu turizma i projekata sufinanciranih iz EU fondova. U Addiko banci se porast potražnje povezan sa sredstvima iz EU fondova uglavnom odnosi na financiranje energetske obnove.
Bankari će se u ovoj godini, zaključuju, prilagoditi tržištu, žele iskoristiti zamah nastao povoljnim gospodarskim kretanjima, a planiraju nove proizvode i aktivnu suradnju u pripremama i dogovorima o financiranju.
