Ekološki panel koji filtrira zrak privukao pažnju Ine, Ericssona i HEP-a

Mario Brkljačić i Iva Soža osmislili su panel koji se montira s unutrašnje strane na zidove postojećih ili novih građevina i filtrira okolni zrak "upijajući" stakleničke plinove, a kao nusproizvod nastaje biomasa

u 7:52 Zadnja izmjena: 29.11.2019 u 15:47
138
Zagreb Connect 2019

Ugradbeni panel koji se montira s unutrašnje strane na zidove postojećih ili novih građevina te filtrira okolni zrak fiksirajući pritom mikrobiološkim putem ugljični dioksid i metan najbolji je projekt na  Zagreb Connect-u 2019. Projekt je osmislio dvočlani tim NuoTwo u kojem su inženjer strojarstva Marko Brkljačić te ekologinja i mikrobiooginja Iva Soža.

Prvonagrađeni tim dobio je novčanu nagradu od 200.000 kuna, dok ke pet timova ravnopravno nagrađeno sa po 160.000 kuna. To su A-SAP, HeroFactory, Mundus Education System, Laftonic i RecorrQCQ.

Četvrto finale predakcelerakcijskog programa Startup Factory održano je u okviru šeste međunarodne startup konferencija Zagreb Connect koj organiziraju Grad Zagreb i ZICER – Zagrebački inovacijski centar koja je održana u srijedu 27. studenoga, u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma.

U finalu se predstavilo 16 timova koji su prošli predakceleracijski program Startup Factory koji obuhvaća edukaciju, mentoriranje, promociju i podršku umrežavanju mladih inovativnih poduzetničkih timova i pruža im podršku u traženju puta prema tržištu.

U dva mjeseca timovi su prošli kroz intenzivnu edukaciju o razvoju proizvoda i usluga, poslovnom razvoju, marketingu, financijskom i zakonodavnom znanju te trening za pitch. Tijekom konferencije timovi su pred publikom i stručnim žirijem predstavili svoje projekte

Zidni panel koji upija stakleničke plinove

Generalni pobjednik ovogodišnjeg Zagreb Connecta je tim NuoTwo koji je osmislio ugradbeni ekološki panel koji se montira s unutrašnje strane na zidove postojećih ili novih građevina, i filtrira okolni zrak fiksirajući pritom mikrobiološkim putem ugljični dioksid i metan. Kao nusprodukt fiksacije stvara se biomasa koja se može plasirati na tržište kao dodatak ljudskoj prehrani, kompost, stočna hrana, gorivo ili osnova za biodizel.

“Odlična organizacija, odlični mentori, odlično iskustvo”, rekla je Iva Soža iz pobjedničkog tima. “Nagradu nismo očekivali, sretni smo da smo ju dobili, ali prava nagrada su kontakti koje smo ostvarili.”

“Prijavili smo se kako bismo financirali izradu prototipa i testiranje”, dodao je drugi član tima Marko Brkljačić. “Ugodno smo iznenađeni pozitivnim reakcijama i interesom žirija. Za naš panel zainteresirani su Ina, Ericsson i HEP, a svakog dana dobivamo sve više upita. S ovom nagradom ne moramo se više fokusirati na privlačenje investicija. Možemo se posvetiti razvoju prototipa i testiranju, a kada budemo imali konkretne brojke javit ćemo se zainteresiranima. Njihova će nam pomoć trebati prilikom plasmana konačnog proizvoda na tržište. Kroz suradnju sa ZICER-om dobili smo i mogućnost testiranja gotovog proizvoda u realnim uvjetima u njihovim prostorima. Čeka nas puno posla”, rekao je Marko.

Prognoza za tuču

Cilj projekta je stvoriti znanstveno istraživački sustav instrumenata, nazvan A-SAP, koji će s visokom preciznošću i u realnom vremenu prepoznati sve relevantne karakteristike tuče (broj zrna, dimenziju, kinetičku energiju itd.), biti otporan na ekstremne vremenske prilike te dovoljno robusan za višegodišnji rad uz minimalno održavanje.

“Projekt se svodi na izradu uređaja koji će u realnom vremenu detektirati i mjeriti pojavu tuče. Ti podaci su od krucijalne važnosti nacionalnim servisima za vremensku prognozu kao što je Hidrometeorološki zavod, te znanstveno-istraživačkim institucijama kao što je zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet, da bi oni uopće mogli početi raditi na razvoju prognoze za tuču”, tumači Damjan Jelić iz tima A-SAP.

“Jednom kada se razvije prognoza za tuču, a to očekujemo kroz pet do deset godina, doći ćemo do točke kada ćemo krajnjem korisniku – građaninu ili poduzetniku – moći isporučiti informaciju o pojavi tuče nad njegovim područjem u narednom danu ili narednih par dana. To je informacija koja još uvijek ne postoji. Glavni razlog je to što ne postoje dovoljno kvalitetni podaci da bi se ona mogla početi razvijati.”

“Naš cilj je”, dodaje Damjan, “završiti HAMAG-BICRO grant i razviti prototip takvog sustava, a onda s ovim dodanim grantom krenuti u razvoj poslovnog modela i prelaska na šire tržište. Pokušat ćemo do četvrtog petog mjeseca napraviti prototipe koji su spremni na izlazak na neko konkretnije testiranje na terenu ili u malo kompleksnijim laboratorijskim sustavima, tako da kroz godinu dana očekujemo prva kvalitetna rješenja.”

Alat za TV producente

“Naš proizvod je alat za producente koji omogućava da u najranijim fazama razvoja svojih proizvoda saznaju da li je to što rade dobro, kome se sviđa i kako doći do tih ljudi da bi lakše mogli prodati svoje proizvode TV kućama, ali u konačnici i gledateljima”, objašnjava Ivan Spajić Buturac iz tima Laftonic.

“Oduševljeni smo nagradom koja će nam jako puno pomoći oko daljnjeg plasmana jer ciljamo na britansko tržište i treba nam pun sredstava. Već smo tamo prisutni, ali ovo će nam puno pomoći oko marketinga i studija slučaja. Sad ćemo se više koncentrirati na konferencije u inozemstvu vezane uz biznis. Pokušat ćemo se prezentirati malo više potencijalnim kupcima.”

Edukativna platforma

Edukacijski sustav Mundus je set alata za interaktivno učenje i ponavljanje. Najpoznatiji alat je društvena igra u kojoj je cilj odgovoriti točno na pitanja, osvojiti polja drugih igrača i što više bodova. Projekt su osmislili i razvili Filip Hercig, Luka Dumančić i Matija Fućek, učenici zagrebačke Pete gimnazije, te Fran Zekan, student zagrebačkog FER-a. Prije Zagreb Connecta pobijedili su u rujnu 2018. na Good Game Liftoff, a prije mjesec dana osvojili su drugu nagradu u kategoriji Poduzetništvo na natječaju Moj Zaba Start.

>>S Mundusom djeca gradivo usvajaju na zabavan i jednostavan način

“Ovo je još jedan odličan poticaj za daljnji razvoj. Sada nam je u fokusu napraviti Mundus što više skalabilnim za otvaranje novih tržišta. Prisutni smo trenutno na hrvatskom i slovenskom tržištu, a cilj je otvarati nove vidike, prema tržištima Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije”, rekao je u ime tima Filip Hercig.

Digitalni alat protiv korozije

Uređaj služi za laboratorijska i terenska mjerenja impedancije zaštitnih premaza na metalu. Prilagođen korisniku, a rezultat se jednostavno interpretira primjenom referentne skale koja povezuje impedanciju i kvalitetu premaza. Za razliku od uobičajene vizualne kontrole kojom se opažaju oštećenja premaza, ReCorr QCQ omogućava procjenu kvalitete novih i još neoštećenih premaza.

“Sada moramo osnovati tvrtku kako bismo realizirali nagradu, a nakon toga ćemo krenuti u certifikaciju kod međunarodnih kuća. Za to ćemo iskoristi nagradu, a uložit ćemo i u marketing kako bismo promovirali proizvod, rekla je u ime tima Sanja Martinez s Istraživačkog laboratorija za korozijsko inženjerstvo i površinsku zaštitu (Research Laboratory for Corrosion Engineering and Surface Protection – RECORR)  koji djeluje u okviru Zavoda za elektrokemiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Marketinška platforma za male poduzetnike

“Hero Factory je aplikacija koja pomaže malim poduzetnicima da dođu do novih klijenata kroz digitalni marketing. Ona ih vodi korak po korak za svaku aktivnost na društvenim mrežama”, objasnio je Dario Begonja iz tima HeroFactory. “Ideja se rodila iz osobnog iskustva. Svi smo već godinama u web developmentu ili marketingu. Okupili smo s prije dvije godine, prije godinu dana smo otvorili tvrtku s idejom da napravimo Hero Factory, malu tvornicu koja će pomoći malim poduzetnicima, herojima našeg društva, U sklopu ovog akceleratora smo razvili MVP naše aplikacije.”

“Veliko hvala ZICER-u, Startup Factoryju i Zagreb Connectu na tome što su nam uz sredstva koja će nam jako pomoći u daljnjem razvoju omogućili prostor i mentore. Veliko hvala i svi malim poduzećima koja su nam vjerovala kroz ove dvije godine”, poručio je Dario.

>>Osamnaest startup timova natječe se za nagradni fond od milijun kuna

Uz nagređene u finalu su se predstavili ArboSmart Technologies, Ekono, Farseer, FloorNap, Hypergola, Probot, SEAtonomous, Sim, Urban Oasis i Valut.