Vlada je u petak u Sabor uputila amandman kojim se briše rok za podnošenje zahtjeva za upis promjene temeljnog kapitala trgovačkog društava zbog uvođenja eura kao službene valute u sudski registar.
Naime, prvotno je za dionička društva propisan rok za podnošenje zahtjeva od godinu dana od dana uvođenja eura, dok je za društva s ograničenom odgovornošću za podnošenje zahtjeva propisan rok od tri godine od dana uvođenja eura.
Na dodatne troškove usluga javnog bilježnika, odvjetnika i drugih administrativnih usluga zbog prijelaza na euro upozorila je udruga Glas poduzetnika. Ako je riječ o društvu s ograničenom odgovornošću ili jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću, poduzetnik bi javnom bilježniku za promjenu temeljnog kapitala trebao platiti oko 2500 kuna.
Ako se prijava za upis promjene u sudski registar radi uvođenja eura kao službene valute ne podnese u roku, bile su propisane novčane kazne za pravnu osobu u iznosu od 6630 eura, a za odgovornu osobu 920 eura, upozorio je Glas poduzetnika.
Na aktualnom satu zastupnica Ivana Posavec Krivec iz redova socijaldemokrata pitala je predsjednika Vlade zašto poduzetnici moraju snositi trošak konverzije podatka u sudskom registru o temeljnom kapitalu u eure. Predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovorio je da je pravosuđa i uprave Ivan Malenica u kontaktu s javnobilježničkom komorom, da je zakon u proceduri i da će Vlada to pitanje riješiti, iako je tonom odgovora dao do znanja kako ne razumije zašto bi tih 2500 kuna bilo tako veliko opterećenje za poduzetnike.
Amandmanom koji sada predlaže vlada briše se rok za usklađenje temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću te imovinskih uloga komanditora u komanditnom društvu.
Ministar Malenica objasnio je u petak na sjednici Vlade da se ovim izmjenama rasterećuje gospodarstvo troškova koji su povezani s usklađenjem temeljnog kapitala, nominalnog iznosa dionica i poslovnih udjela te imovinskih uloga komanditora s izmjenama Zakona o trgovačkim društvima.
Dioničkim društvima omogućeno je da odluku o usklađenju donesu na redovitoj glavnoj skupštini koju su dužni održati jednom godišnje i u čijem radu sudjeluje javni bilježnik.
Društva s ograničenom odgovornošću usklađenje temeljnog kapitala mogu provesti prilikom prve izmjene društvenog ugovora, statusne promjene ili promjene poslovnog udjela, a komanditna društva prilikom prve izmjene društvenog ugovora.
Tako usklađenje temeljnog kapitala ne bi bilo dodatni trošak jer bi se provelo u okviru postupka koji se provodi povodom izmjene društvenog ugovora iz nekog drugog razloga. Drugim riječima, tumači Vlada, ukupni troškovi bi trebali odgovarati troškovima koje bi poduzetnici ionako imali, bez obzira na usklađenje.
Iako je Ministarstvo uprave i pravosuđa krajem prošle godine najavilo da će izmjenama i dopunama Zakona o javnobilježničkim pristojbama propisati da se u postupcima koji se provode isključivo radi usklađivanja temeljnog kapitala s uvođenjem eura kao službene valute neće naplaćivati javnobilježničke pristojbe, očito je od toga odustalo i potražilo je drugo rješenje. Naime, ako neko trgovačko društvo ipak odluči provesti usklađenje prije bilo koje druge izmjene društvenog ugovora, snosit će javnobilježnički trošak usklađenja podataka.
