Davno prije nego što je Hrvatska postala članica Europske unije, Šoltani su prepoznali važnost financiranja EU fondova, a danas slobodno možemo reći da su u tome uspjeli mnogo više od nekih većih, razvijenijih sredina.
O tome nam govori Nikola Cecić-Karuzić, načelnik Općine Šolta, koji podsjeća na prve šoltanske projekte, ostvarene prije gotovo 15 godina.
“Šolta doista vidi veliki potencijal u financiranju iz EU fondova, tako smo još daleke 2009. godine izgradili sportsku dvoranu većinom europskog novca. Vrijednost investicije bila je 15 miljuna kuna, od toga je bilo čak 11,5 milijuna EU sredstava. Kao i svima drugima, europski projekti su nam bili nepoznanica, no upornim radom, učenjem, edukacijom svojih kadrova uspjeli smo u tome da nam nijedna prijava za europski projekt nije nepoznanica”, kaže Cecić-Karuzić.
Zahvaljujući europskom novcu, u Grohotama je otvoren lijep kulturni centar, Bratska kuća u kojoj je među ostalim i knjižnica, te spomen soba Vesne Parun. Da su s Bratskom kućom napravili pun pogodak i pogodili ukus posjetitelja najbolje govori podatak da turisti koji ljeti stignu na Šoltu u velikom broju posjećuju upravo Bratsku kuću.
Za jedan dio projekata Šoltani se natječu s LAG-om Hvar -Vis – Šolta, poput dječjeg vrtića i jaslica, a u istoj grupi s otočanima planiraju i nadalje.
Velika važnost EU financiranja je i u sektoru komunalnih radova, poput zaobilaznice Stomorska, a u pripremi je i obnova ceste kroz Grohote. Jedan dio EU sredstava dobili su i za ektor socijale, tako će ovim sredstvima, nadaju se, biti financiran i Dom za starije i nemoćne. Da je Šolta destinacija koju rado posjećuju turisti odavno je poznato, no ovaj je otok i mjesto u kojem nastavljaju živjeti i mlade obitelji pa će se i njima svijdjeti najava o izgradnji dvije zgrade POS-a.
Načelnik Cecić Karuzić, ističe edukaciju svoji djelatnika u dobijanju novca iz EU fondova, no uz to, značajnu pomoć dobijaju iz Splitsko-dalmatinske županije.
“Vrijedi istaknuti i zahvaliti svim djelatnicima RERE, županijske razvojne agencije, jer nam njihovi službenici pomažu na zahtjevnijim projektima. Ono što je od velike važnosti za sve nas koji apliciramo na EU fondove je činjenica da do 2027. moramo dobiti što više novca, jer od te godine Hrvatska će dobiti znatno manje sredstava. Zato sad moramo zapeti više i jače kako bismo dobili što više projekata”, dodaje Cecić-Karuzić.
Da su Šoltani financiranjem iz EU fondova ‘pokrili’ sve segmente, pokazuje i popis projekata. Tako se osim spomenutog dječjeg vrtića novcem iz EU fondova financirati i Park Đardin, zatim projekt Eko zeko i otočić koji je imao za cilj smanjiti količinu komunalnog otpada, projekt “Šolta ispod i poviše” za uređenje ribnjaka. Među vrijednim EU projektima je i nabava komunalne opreme, preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinovitost, obnova akumulacijskih voda, uređenje odlagališta Borovik, kao i sanacija divljih odlagališta Vrvotine i Donje Selo.
I luka Rogač uređena je zahvaljujući Europskoj uniji i Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije. Dio sredstava uložen je u uređenje stare škole u Stomorskoj, uz pomoć LAG-a, kao i u uređenje Tržnice u Grohotama, a bit će sanirani i potporni zidovi u Rogaču, na pomorskom dobru, ogradni zidići uz pomoć Županijske uprave za ceste, betoniranje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta (program razvoja otoka MRRFEU), plaža Veli dolac zajedno sa Splitsko-dalmatinsko županijom, uređenje rive u Donjoj Krušici, a osim spomenute Bratske kuće financirana je i obnova kulturnih dobara u nekoliko faza: srednjovjekovna crkva Svetog Mihovila u Grohotama, izgrađena u gotičko-romaničkom slogu, samostan Stipanska i crkva Svetog Petra u Nečujmu.
U svakom slučaju Šoltani su prepoznali važnost EU fondova i na njihovom primjeru mogu učiti mnogo veće sredine.
[Izvor fotografije: solta.hr /Općina Šolta]
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Poduzetništvo na hrvatskim otocima, autorice Ojdane Koharević, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2023. godinu. Tekst#1