Likvidacija poduzeća u Hrvatskoj je dugotrajna, a zbog toga i skupa. Od 1. siječnja taj proces je još skuplji zbog izmjena Zakona o doprinosima kojima je uvedena odredba prema kojoj direktori moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme, čime se stvoreni dodatni troškovi koji iznose nešto više od 2.000 kuna mjesečno. To vrijedi i za likvidatore poduzeća, a to su najčešće direktor ili vlasnik tvrtke. Što je postupak likvidacije duži, naravno, i troškovi su veći.
>>Lakše osnivanje i likvidacija poduzeća za male poduzetnike
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da ovakvi nameti nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje poduzetništva te da predstavljaju dodatno opterećenje za male i srednje poduzetnike koji u slučaju poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih poduzeća moraju plaćati dodatne neopravdane i velike naknade, umjesto da im se postupak likvidacije učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove poduzetničke pothvate.
Predug i preskup proces
Zbog toga je HUP početkom siječnja Ministarstvu gospodarstva poduzetništva i obrta poslao dopis kojim upozoravaju na odredbe Zakona o trgovačkim društvima vezane uz likvidaciju poduzeća koje vremenski i administrativno opterećuju poduzetnike te predstavljaju dugotrajan i skup postupak. HUP je prijedlog izmjena Zakona proslijedio ministru pravosuđa, a istovremeno je od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zatraženo uvrštenje navedenog propisa u Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu.
Likvidacija trgovačkog društva provodi se u slučaju kada je imovina društva veća od obaveza. Proces je dugotrajan zato što prestaje postojati pravna osoba pa je prije toga nužno da sva njena imovina i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu koja i dalje postoji.
Trajanje postupka likvidacije ovisi o konkretnom slučaju, posebice o količini poslova koji se moraju dovršiti, dugovima i imovini koja se treba unovčiti. S obzirom na rokove za prijavu tražbina i sve popratne radnje na sudskom registru, postupak likvidacije traje minimalno 7-8 mjeseci – prosječno oko godinu dana, a za j.d.o.o. minimalno 3-4 mjeseca.
“Za poduzeće ne postoji mogućnost mirovanja ili zamrzavanja. Dok ono postoji, dužno je izvještavati poreznu i predavati FINI izvještaje za javnu objavu, a imenovani direktor je odgovoran za njegovo cjelokupno poslovanje, pa tako i za to. Pri tome je vjerojatno najspornije da imenovani direktor, sve dok se ne zaposli na drugom radnom mjestu, dužan plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude likvidirano”, navodi se u priopćenju HUP-a.
Doprinosi za likvidatora
Ako nisu osigurani po nekoj drugoj osnovi, likvidator također mora plaćati doprinose prema minimalno propisanoj osnovici za izvršne direktore, članove uprave, likvidatore i upravitelje zadruge. Ako su prijavljeni na manju osnovicu, Porezna uprava će eventualnu razliku doprinosa utvrditi prilikom godišnjeg obračuna, a obveznik će osobno platiti razliku između minimalne osnovice i osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Od 1. siječnja minimalna mjesečna bruto plaća direktora odnosno zaposlenog člana uprave ne može biti niža od 5.491,20 kuna. Od tog iznosa na doprinose otpada 2.004,29 kuna. Za šest mjeseci to iznosi 12.025,74 kuna, a za godinu dana 24.051,48 kuna.
Tome treba pridodati ostale troškove likvidacije u koje ulaze troškovi javnog bilježnika te javnobilježničke i sudske pristojbe. Ako javni bilježnik osim prijava za upis u sudski registar sastavlja i sve akte koji se predaju uz prijave, ukupni trošak za obje prijave – početnu i završnu, sa svim pristojbama, iznosi oko 3.000 kuna, a za j.d.o.o. oko 600 kuna.
Uz navedene troškove društva mogući su i troškovi odvjetnika, knjigovodstva te troškovi vezani uz prodaju imovine radi namirenja vjerovnika.
“Postupak likvidacije traje najmanje pola godine, a u praksi zapravo i godinu dana, što sve zajedno prelazi iznos od desetak tisuća kuna, a obuhvaća višekratnu objavu javnih poziva vjerovnicima, čak i u slučaju da je u knjigama evidentiran samo jedan te podnošenje tri financijska izvještaja u rangu završnog računa”, navodi HUP.
Umjesto likvidacije, stručnjaci poduzetnicima sugeriraju da pokušaju prodati tvrtku za simboličan iznos. Drugo rješenje je da potraže pouzdanog likvidatora koji je već zaposlen i čija je plaća veća ili barem jednaka minimalnoj osnovici.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2018. u Hrvatskoj je po raznim osnovama ugašeno oko deset tisuća poduzeća.
>>Lakše osnivanje i likvidacija poduzeća za male poduzetnike
