Uoči sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kojoj bi trebala biti usvojena mjera skraćenog radnog vremena predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri Darko Horvat i Josip Aladrović predstavili su dosadašnje rezultate mjera za očuvanje radnih mjesta te novu mjeru skraćeno radno vrijeme.
>>Zahtjevi mikropoduzetnika za potpore za srpanj zaprimat će se od 7. do 31. srpnja
Cilj mjere skraćenog radnog vremena je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih COVID-om 19 došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Potporu mogu koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju deset i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora od minimalno 10 posto. Potporu je moguće koristiti za najmanje deset odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini poslodavca, uz uvjet da su bili zaposleni 31. svibnja.
Trajanje mjere predviđeno je od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. godine.
Trajanje mjere do 31. prosinca 2020.
Važan kriterij za ostvarivanje ove mjere je pad prihoda u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec protekle godine uz dokaz otežanog poslovanja.
Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa manji od 20 posto uz dokaz da im je poslovanje otežano zbog pandemije.
Potpora se dodjeljuje u maksimalnom iznosu od 2000 kuna mjesečno neto po radniku. Pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.
Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose na iznos potpore koju isplaćuje radniku, no prema odobrenoj potpori HZZ će izvršiti povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa.
Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od dana korištenja potpore.
Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja kojima je trošak plaće opravdani trošak mogu istovremeno koristiti obje mjere.
>>Očekuje se do 300.000 korisnika potpora za skraćeno radno vrijeme
Mjere pomoći mikropoduzetnicima
Uz ovu mjeru koja se odnosi na poslodavce s deset i više zaposlenih, Upravno vijeće HZZ-a trebalo bi donijeti i mjeru koja se odnosi na očuvanje radnih mjesta kod mikropoduzetnika, odnosno onih koji imaju do devet zaposlenih. Ta mjera će ići po istom modelu uz ograničenje maksimalnog iznosa na 2000 kuna, najavio je premijer.
S ove dvije mjere Vlada smatra da je zaokružila potpore za očuvanje radnih mjesta u mjesecima do kraja godine.
Mjera skraćenog radnog vremena financirat će se kroz instrument SURE koji je predložila Europska komisija, a koncipiran je kao zajam kojim će se financirati očuvanje radnih mjesta. Vlada RH je nedavno odobrila jamstvo u iznosu od 95 milijuna eura koje će se kroz instrument SURE “oploditi puta četiri”, rekao je Plenković. “Očekujemo da će tih 750 milijuna kuna zapravo značiti 3 milijarde kuna za isplatu naknade za mjeru skraćenog ranog vremena.”
Za očuvanje radnih mjesta u lipnju 270 milijuna kuna
Odluka o potporama za očuvanje radnih mjesta u krizi izazvanoj ekonomskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 donesena je 20. ožujka, a primjena je počela 23. ožujka. Primjenjivala se za razdoblje od ožujka do svibnja ove godine za sve poduzetnike čije je poslovanje bilo onemogućeno ili su imali pad poslovanja od najmanje 20 posto u usporedbi s prethodnom godinom, za poduzetnike koji su imali problema s isporukom robe, nabavom sirovina ili zbog otkaza ugovora.
Potporom je sufinancirana plaća radnika u iznosu do 4000 kuna za travanj i svibanj te 3250 kuna za ožujak, uz oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa za ove iznose. Ukupno je isplaćeno 5,6 milijardi kuna, a pribroje li se doprinosi ukupan iznos doseže 8 milijardi kuna. Mjera je za lipanj prilagođena reaktivaciji gospodarstva. Potpora za lipanj usmjerena je na sektore čije je poslovanje “iz objektivnih razloga” u takvim okolnostima nije moglo biti nastavljeno ili su imali pad prihoda od 50 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.
Mjere su nastavljene za dio sektora poljoprivrede, prijevoz putnika, ugostiteljstvo, pružanje smještaja, pripremanje i posluživanje hrane i pića, djelatnosti vezane iz rekreaciju te organizaciju kulturnih, poslovnih i sportskih događaja te proizvodnju i prodaju suvenira i sličnih proizvoda koje su usko vezane uz turizam.
Mjera za lipanj će prema procjenama Vlade obuhvatiti više od 15 tisuća poslodavaca i više od 70 tisuća radnika, a isplaćeno će biti oko 270 milijuna kuna.
Reaktiviranje mjera aktivne politike zapošljavanja
Od 1. srpnja HZZ reaktivira sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su u proteklih nekoliko mjeseci zbog krize bile u drugom planu.
“Reaktiviramo sve mjere aktivne politike zapošljavanja i uvodimo nešto drugačije kriterije za samozapošljavanje. Ova kriza potaknula nas je da preispitamo određene mjere i nađemo bolje modalitete kako te mjere za kreiranje novih radnih mjesta učiniti boljim”, rekao je mnistar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović
