Mjerama pomoći obuhvaćeni dobavljači i kooperanti zatvorenih djelatnosti

Subvenciju od 4000 kuna po radniku moći će dobiti sve djelatnosti zatvorene odlukom Stožera bez obzira na to koliki pad prihoda imaju pad prihoda, pa i ugostitelji kojima je ostavljena mogućnost dostave hrane

18
pokriće fiksnih troškova

Subvenciju od 4000 kuna po radniku moći će dobiti sve djelatnosti zatvorene odlukom Stožera bez obzira na to koliki pad prihoda imaju pad prihoda, a potporu će moći dobiti i tvrtke koje su kao dobavljači poslovno povezane s poslodavcima kojima je djelatnost obustavljena odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, piše Jutarnji list. Ove mjere bi na sjednici u petak trebalo potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Pod zatvorenim djelatnostima smatraju se sve djelatnosti kojima je djelatnost obustavljena odlukom stožera, što uključuje sve ugostiteljske objekte, pa i one kojima je ostavljena mogućnost dostave hrane, objašnjava neimenovani upućeni izvor na koji se poziva Jutarnji.

Mjere mogu tražiti i dobavljači i kooperanti

Osim ugroženih sektora koji su obuhvaćeni mjerama za očuvanje radnih mjesta od listopada, mjerama će sada biti obuhvaćeni svi poslodavci koji su dobavljači i kooperanti restorana, kafića, barova, noćnih klubova, fitness, sportskih i rekreacijskih centara, industrije igara na sreću, organizatora svadbi čija je djelatnost obustavljena ako dokažu da imaju pad prihoda od najmanje 40 posto, bez obzira na djelatnost.

U skladu s ranije utvrđenim pravilima za pad prihoda do 40 posto dobit će 2000 kuna po radniku, za pad veći od 40 posto do 45 posto 2500 kuna, za veći od 45 posto do 50 posto 3000 kuna, za pad prihoda veći od 50 do 55 posto 3500 kuna, a za pad prihoda veći od 60 posto 4000 kuna.

Mjeru za očuvanje radnih mjesta od 4000 kuna po radniku moći će zatražiti svi poslodavci koji su osnovani do 30. rujna ove godine, a potporu će moći dobiti i za radnike koje su zapošljavali sve do trenutka kada im je odlukom Stožera zatvorena djelatnost. Dakle, potpora za studeni se može isplatiti za radnike zaposlene do 31. listopada, a potpora za prosinac za one zaposlene do 30. studenoga.

Obuhvaćeni direktori i prokuristi ako dobivaju plaću iz tvrtke

Novost u mjeri za očuvanje radnih mjesta je to da će za ovu mjeru biti prihvatljivi i direktori odnosno prokuristi tvrtki s više od deset zaposlenih ako primaju plaću iz te tvrtke.
Potpore za studeni i prosinac ovisit će o padu prihoda u odnosu na odgovarajuće razdoblje prethodne godine. Poslodavci će moći birati hoće li im se gledati ukupni pad za dva kvartala od 1. travnja do 30. rujna ili će im se gledati mjesečni pad u odnosu na isti lanjski mjesec.

Pad prihoda neće se više dokazivati isključivo na temelju PDV obrasca. Poslodavci će sada određene prihode – poput prihoda od prodaje dugotrajne imovine, vlastite potrošnje za osobni automobil, posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija, posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, posebnog postupka za prodaju putem javne dražbe, obavljanja usluga koje nisu predmet oporezivanja PDV-om u tuzemstvu – moći isključiti iz prihoda kako bi realnije iskazali pad prihoda.

Pokriće fiksnih troškova

Uvodi se mjera u kojoj će država pokrivati dio ili sve fiksne troškove poduzetnika koji su zatvoreni. Riječ je o troškovima najma, zakupa, režijskih troškova, komunalne naknade, spomeničke rente, usluga knjigovodstva, naknade ZAMP-u, HRT pristojbe i nekih drugih specifičnih troškova u zatvorenim djelatnostima. HZZ će isplaćivati naknadu u skladu s podacima koje dobije od Ministarstva financija i Porezne uprave.

Ako poduzetnik ima pad prihoda od 60 do 100 posto, država će mu pokriti fiksne troškove proporcionalnu padu prihoda. Ako pad prihoda iznosi 72 posto, država će pokriti 72 posto fiksnih troškova.

Paket novih mjera pomoći gospodarstvu vrijedan je 2,1 milijardu kuna. Procjena je da će mjere za očuvanje radnih mjesta koristiti 80 do 85 tisuća radnika u djelatnostima kojima je rad obustavljen odlukom Stožera te oko 20 tisuća radnika u tvrtkama koje su dobavljači zatvorenih tvrtki, a ukupan trošak procijenjen je na 470 milijuna kuna. Vlada je procijenila da će za mjeru pokrivanja fiksnih troškova Vlada biti potrebno oko 250 milijuna kuna.

Preostalih 1,3 milijarde kune namijenjeno je za povoljne zajmove za osiguranje likvidnosti tvrtki u teškoćama. Zajmove, naravno, bez obzira koliko povoljni bili, treba vratiti.