Provedba ključnih ekonomskih mjera pomoći poslodavcima i radnicima nastavlja se i u ožujku po više-manje sličnim pravilima koja su vrijedila u siječnju i veljači, najavili su u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi Josip Aladrović. Ekonomske mjere pomoći za ožujak trebalo bi u srijedu na sjednici i formalno potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
“Idemo dalje s mjerama za očuvanje radnih mjesta i s naknadom dijela ili svih fiksnih troškova prema pravilima koja će biti vrlo slična onima koja su vrijedila u siječnju i veljači”, rekao je ministar Aladrović.
“Ta kombinacija mjera – čuvanja tržišta rada i čuvanja mase plaća – do sada se pokazala dobrom. Uz to, pratimo epidemiološku situaciju koja pokazuje neke pozitivne trendove. Zahvaljujući tome mogli smo relaksirati mjere i to vidimo kao dobar put, optimističnu poruku poduzetnicima i ostalim građanima. Vjerujemo da vrlo brzo mjere pomoći više neće biti potrebne. Tome streme i Vlada, i poslodavci, i radnici. No, dok god pomoć bude potrebna, tu smo, razgovaramo, i siguran sam da će to uroditi pozitivnim efektima na ekonomiju”, poručio je Aladrović.
Pravila bi trebala ostati ista kao za siječanj i veljaču
Najavio je da je da će Upravnom vijeću HZZ-a biti dostavljeni identični materijali onima za siječanj i veljaču tako da vjeruje da će mjere za ožujak biti prihvaćene u istom obujmu kakve su bile u prethodna dva mjeseca. “Uvijek postoji prostor da do primjena dođe na samoj sjednici Upravnog vijeća u kojem su predstavnici sindikata i poslodavaca.”
Državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić u utorak u emisiji “U mreži prvog” Hrvatskog radija rekao je kako se “radi na ‘peglanju’ nekih tehničkih detalja” jer ožujak je specifičan mjesec u kojem je većina poduzeća i obrta otvorena, iako još uvijek ima i onih zatvorenih odlukom Stožera, kao u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Lista prihvatljivih sektora ostaje nepromijenjena; svi kojima je ograničen rad, a nisu na popisu prihvatljivih djelatnosti također se mogu prijaviti za korištenje mjera, kao i svi mikropoduzetnici s najviše devet zaposlenih.
Svi koji u ožujku budu zatvoreni do 14 dana u okviru mjere za očuvanje radnih mjesta mogu dobiti 2000 kuna po zaposlenom, a oni koji budu zatvoreni 15 i više dana mogu dobiti 4000 kuna po zaposlenom.
U siječnju i veljači su ugostiteljski objekti bili zatvoreni i samim zatvaranjem su ostvareni preduvjeti da netko može biti korisnik mjera. S obzirom na to da je u ožujku dopušten ograničen rad, da bi koristili potpore poduzetnici će morati dokazati pad prihoda.
Za pad prometa referentna je 2019. godina
Pad prometa promatrat će se u odnosu na odgovarajuće razdoblje 2019. godine jer prvo zatvaranje gospodarstva proglašeno je u ožujku prošle godine, pa je usporedba s 2019. primjerenija.
Za pad prometa od 40 posto u okviru mjere za očuvanje radnih mjesta dobivat će se 2000 kuna po radniku uz otpis doprinosa, a za veći pad prihoda naknada će gradacijski rasti do maksimalnih 4000 kuna po radniku za pad prometa iznad 60 posto. Maksimalna potpora po radniku u bruto iznosu je 5800 kuna.
“U 15 dana veljače ugostiteljima smo omogućili određene prihode u kombinaciji s mjerama očuvanja radnih mjesta i naknade fiksnih troškova. To se pokazalo dobrim i vjerujemo da će to omogućiti svima koji su se našli u teškoj situaciji da ipak prevladaju ovu krizu”, rekao je ministar Aladrović.
Za ožujak predviđeno 300 do 400 milijuna kuna
Za ožujak je mjeru očuvanja radnih mjesta predviđeno između 300 i 400 milijuna kuna, rekao je državni tajnik Jelić. “Bez obzira na to što su terase otvorene, očekujemo da će se većina ugostitelja moći prijaviti za isplatu 4000 kuna po zaposlenom.”
U ponedjeljak, prvog dana kada su ugostitelji mogli raditi s otvorenim terasama, otvoreno je oko 50 posto ugostiteljskih lokala, a promet je bio oko 30 posto u usporedbi s prometom na isti dan prošle godine, rekao je Dražen Biljan iz Nezavisne udruge ugostitelja grada Zagreba u emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog”. Dodao je kako je ugostiteljima neisplativo raditi ako je pad prometa veći od 25 posto.
Biljan je također upozorio da mnogi ugostitelji uopće nemaju terase, a dio ugostitelja je ostaklio svoje terase, a prema uvjetima koji su objavljeni u ponedjeljak, na dan otvaranja, raditi mogu samo terase koje su potpuno otvorene.
Ministar Aladrović je u petak je rekao kako su sredstva za ožujak osigurana prenamjenom proračuna unutar proračuna HZZ-a te da vjeruje kako će ta planirana sredstva biti dostatna. “Pad BDP-a je nešto manji nego što smo očekivali, dosadašnji utrošak je nešto niži nego što smo očekivali. Nadamo se de brzom povratku na staro i dobroj turističkoj sezoni.”
Za razdoblje od prosinca do veljače za očuvanje radnih mjesta isplaćeno je oko 2,5 milijarde kuna.
Isplata naknade za fiskne troškove
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako moramo “pratiti situaciju iz dana u dan i prilagođavati mjere”. Dodao je kako je očuvanje radnih mjesta uz očuvanje zdravlja ključni prioritet, no da se nastavlja i s isplatom djelomične ili potpune naknade fiksnih troškova.
“S objavom uputa uvijek čekamo kraj mjeseca, ako bude potrebno nešto promijeniti. Podsjećam da smo prošli put promijenili pravila tako da poduzetnici više ne moraju platiti račune prije nego što dobiju kompenzaciju. Sada računa moraju platiti osam dana nakon isplate naknade.
“Nove upute su identične iako je dio poslovnih aktivnosti liberaliziran. Neće biti promjena”, istaknuo je ministar financija.
Iznio je Marić i podatke o isplati fiksnih troškova za prosinac i siječanj. Za prosinac su zaprimljena 9973 zahtjeva, a odobreno ih je 9226 ili 93 posto. U postupku ih je još 48, kod kojih je, kaže ministar, potrebno još nešto dodatno verificirati, a ostali su odbijeni zato što nisu ispunjeni uvjeti ili je riječ o “duplićima”, zahtjevima podnesenim po različitim osnovama. Isplaćeno je 103 milijuna kuna.
Za siječanj je do sada zaprimljeno 3627 zahtjeva, a do sada ih je odobreno 78 posto (2913) u ukupnom iznosu od 29 milijuna kuna.
Marić je rekao kako se Porezna uprava reorganizirala kako bi što brže obradila zahtjeve, utvrdio pad prihoda i kako bi se sredstva što brže transferirala na račune poduzetnika.
