Ne postoji muško i žensko poduzetništvo!

Pet poduzetnica iz različitih branši za portal točkanai.hr govore o svojim poduzetničkim iskustvima: Jelena Bikić (Silvan), Danira Glavinić (Dada&Rocco), Dragana Lipovac Medić (Hubbig), Dajana Bakić Pinoza (PIN Scriptum) i Zinka Kocijan (Binarni_01)

257
Žensko poduzetništvo
Ilustracija: Pexels

U Hrvatskoj je oko petine tvrtki i 30 posto obrta u ženskom vlasništvu. Žensko poduzetništvo postupno jača i polako lomi barijere, ali te su barijere još uvijek prilično snažne. Prepreke napretku ženskog poduzetništva uglavnom su uzrokovane percepcijom rodne pristranosti, što pridonosi lošem društvenom i kulturalnom prihvaćanju, nedostatku samopouzdanja i nedostatnom pristupu financijskim sredstvima ili kapitalu.

O svojim poduzetničkim iskustvima za portal točkanai.hr govori pet poduzetnica iz različitih branši: Jelena Bikić je u Dalmatinskoj zagori pokrenula brend prirodne kozmetike Svilan, Danira Glavinić s Brača pokrenula je proizvodnju opreme za dječje krevetiće Dada&Rocco, Dragana Lipovac Medić osmislila je inovativnu logističku platformu Hubbig, Dajana Bakić Pinoza vlasnica je računovodstvenog servisa PIN Scriptum iz Zagreba, a Zinka Kocijan obrta za digitalne usluge Binarni_01.

Dajana Bakić Pinoza: Upustite se u posao kojeg ćete raditi sa strašću

Kao i svaki dan, tako i Međunarodni dan žena ovaj petak proslavit ću, kao i sve dosad – radno, istaknula je Dajana Bakić Pinoza, vlasnica tvrtke, računovodstvenog servisa, PIN Scriptum.

Dajana Bakić Pinoza
Dajana Bakić Pinoza

„No, ovogodišnji je Dan žena poseban jer PIN Scriptum, time i ja, slavim 10 godina djelovanja. To je i 10 godina mog samostalnog poduzetništva i kad pogledam unatrag mogu utvrditi da sam dobru odluku donijela”, prisjeća se Bakić Pinoza.

Na upit pojašnjava kako je nakon dugogodišnjeg rada u sustavu postajala iz dana u dan svjesnija da ju taj rad ograničava, sužava kreativnost i ne nudi mogućnosti za razvoj. Ne samo poslovni već i osobni. „Odlučila sam krenuti nemirnim stopama poduzetništva i nisam niti jednom zažalila zbog svoje odluke”, reći će Dajana koja upravo kao najveću vrijednost poduzetništva izdvaja odluku s kim ne želi raditi.

„Računovodstvo i knjigovodstvo zahtjeva preciznost, točnost, usredotočenost na podatke i kvalitetan odnos prema klijentima. To je već zahtjevno da bih dopustila i raznim ‘kradljivcima energije’ da su u mojoj blizini.”

Možda se upravo u tome krije odgovor zašto je većina njezinih klijenata iz glazbene sfere, gotovo 80 posto, kreativci koji su stvaratelji nečeg dobrog, lijepog, kvalitetnog.

Upitana što misli o položaju žena, poslovnih žena i poduzetnica u društvu, Bakić Pinoza odgovara kako nikad u životu nije gledala na spol nego na kvalitetu osobe. „Naprosto smatram da svatko treba raditi najbolje ono što zna, međusobno biti podrška u pojedinim projektima s jasnim određenjem obuhvata poslova i svi su tada zadovoljni”, ocijenjuje. Iako, uz smiješak će, najveći dio njezinih klijenata su muškarci.

Posebno bitnim smatra stalnu edukaciju, jer i sama se kontinuirano obrazuje i educira, a što se tiče budućnosti postavila si je cilj novog iskoraka na poslovnom planu koji zasad ne smije otkriti. Tek naslućuje da je riječ o nadogradnji sadašnjih znanja koja će dobiti još jednu potvrdu kvalitete.

I poruka svim ženama, posebno mladima koje još dvoje kojim smjerom krenuti je: Krenite, upustite se u bilo koji posao kojeg ćete raditi sa strašću, entuzijazmom koji će vas uvijek tjerati naprijed. Da, bit će teško, ali isplati se, naglasila je Bakić Pinoza.

Dragana Lipovac Medić: Motiviraju me moji klijenti i moj tim

Dragana Lipovac Medić
Dragana Lipovac Medić

Dragana Lipovac Medić osmislila je inovativnu platformu Hubbig za intermodalni transport tereta koja spaja pružatelje s naručiteljima usluga prijevoza. S tom idejom pobijedila je 2017. na nekoliko startup natjecanja i privukla pažnju investitora. Dragana danas vodi tvrtku Hubbig s četvero stalno zaposlenih. Ove godine planira ojačati tim i širenje na stranim tržištima.

„Nisam razmišljala o tome da ću postati poduzetnica. Radila sam 11 godina u špediciji, Bila sam na dovoljno visokoj poziciji da vidim kako stvari funkcioniraju, ali zapravo vrlo nisko tako da nisam mogla nešto promijeniti A vidjela sam da se dosta toga može i treba mijenjati, da sve kreće prema digitalnom. No, u bivšim tvrtkama nije bilo sluha za to. Sve to o čemu sam razmišljala pokušavam realizirati kroz Hubbig.”

Nakon 11 godina 2017. odlučila je dati otkaz, uzeti predah od nekoliko mjeseci kako bi odlučila kako dalje. U Hrvatskoj su tada počela startup natjecanja i Dragana se prijavila sa svojom idejom o Hubbigu. Prijavila se i pobijedila. „Dobila sam novčanu nagradu pa sam morala otvoriti firmu kako bi se ta nagrada mogla isplatiti. I tako sam postala poduzetnica.

Ne mogu reći da je poduzetnički put lagan, ali ono što me drži iz dana u dan su klijenti. Par puta me ulovilo razmišljanje ima li to sve smisla, a onda se javi neki klijent koji me pohvali i to me ponovo digne. I, naravno, moj tim koji je uz mene. Super je što danas možeš imati ideju i možeš tu ideju pretvoriti u djelo. Iako to nije uvijek kratak ni jednostavan put”, razlaže Dragana.

Na upit o poduzetničkim uzorima Dragana kaže kako „svi mi kad uđemo u taj startup svijet gledamo američke poduzetnike i kako su oni krenuli”. Ona ističe Briana Cheskyja, suosnivača Airbnbija: „On je nekoliko puta tonuo, ali nije se predavao i konačno je uspio. Tako je i u Hubbigu: probaš, ako se pokaže da to ne ide na tržištu, pokušaš drugačije… Pivotiraš…”.

Otkako je postala poduzetnica, Draganin život se dosta promijenio: „Kad si poduzetnik, stalno razmišljaš o poslu. U svakoj prilici tražiš potencijalne klijente. Kao poduzetnik imaš veću odgovornost, moraš paziti što radiš jer predstavljaš svoju firmu”.

„U početku svi su znali Hubbig kroz mene. Bila sam svojevrsna hodajuća reklama. Nakon šest- sedam godina, vrijeme je da Hubbig bude reklama za sebe, a ja za sebe”, kaže. To je nešto što sam tek kasnije shvatila: da nisam ja firma, firma živi za sebe, ima svoju vrijednost, kao što i ja imam svoje vrijednosti, iako sam vezana za tu firmu”.

Kaže da je postigla super balans između poslovnog i privatnog: „Imam sreću da je moj muž također poduzetnik i razumije što to znači. I ja razumijem njega. Kad imaš nekoga tko je u sličnoj situaciji, onda je super tako prokomentirati dan i malo se rastresti. Ljudi smo, imamo potrebu za razgovorom. Trudim se da ne radim vikendom i da ne radim od kuće. To sam si zacrtala jer doma mi je moja oaza mira, to su trenuci za obitelj i prijatelje. Zato svakog dana idem u ured i posao ne nosim kući”.

Dragana kaže kako nikad nije doživjela diskriminaciju kao poduzetnica, ali kao radnica jest: „Radila sam u stranim firmama 11 godina i u tim firmama sam dosegla plafon. Ne bih u njima napredovala s razine na kojoj sam bila. Otkako imam svoju firmu, odnos je prema meni drugačiji, ali i ja sam se drugačije postavila”.

A na upit što bi napravila drugačije kad bi danas pokretala firmu, odgovara da bi, ako pokreće tehnološki startup, odmah zaposlila osobu s tehnološkim iskustvom koja bi se nadopunjavala s njenim iskustvom u ekonomiji i logistici.

Što se pogrešaka tiče, kaže Dragana kako se aplikacija ne smije razvijati samostalno, bez sudjelovanja korisnika.

„Ja sam napravila aplikaciju od nule do kraja, ali bez klijenata. Nisam imala tehničku podršku unutar firme, morala sam uzeti agenciju. No, agencija neće smišljati za vas kako nešto treba izgledati i funkcionirati. Pogriješili smo što se o tome kako treba izgledati aplikacija pitalo mene, a nismo pitali klijente. A klijenti su ti koji koriste aplikaciju i plaćaju Tu smo izgubili dosta resursa. Brže bismo rasli da smo to imali posloženo na vrijeme – da smo mogli nešto napraviti, pa testirati, popraviti pa ići dalje.”

Pri osmišljavanju kaže ne treba otkrivati toplu vodu. “Može se automatizirati bilo koji sektor. Evo, ja sam odabrala logistiku. Netko tko ima potrebu za puno prijevoza, uz moju aplikaciju može brzo doći do kvalitetnih prijevoznika jer ona filtrira prijevoznike s obzirom na vrstu vozila i gdje idu. Unatrag godinu dana, otkako se pojavio ChatGPT i drugi alati umjetne inteligencije, sve je to daleko lakše.

„Investicija će doći ako imaš klijente. Ako imaš proizvod a nemaš klijente, neće te nitko. Proizvod bez klijenata ne vrijedi ništa. Tehnologiju danas uz umjetnu inteligenciju može napraviti bilo tko, ono što vrijedi su klijenti”, završni je savjet Dragane Lipovac Medić poduzetnicima koji se upuštaju u inovativne pothvate.

Zinka Kocijan: Treba u sebi prepoznati ono što vas pokreće i veseli

Zinka Kocijan
Zinka Kocijan

Nakon više od dvadeset godina iskustva u digitalnim komunikacijama, što na novinarskim što na uredničkim poslovima, Zinka Kocijan je u srpnju prošle godine krenula u poduzetničke vode te otvorila obrt za digitalne usluge Binarni_01.

“Specijalnost mi je stvaranje privlačnog i uvjerljivog sadržaja za sve medijske platforme – od internetskih stranica do društvenih mreža. Osim izrade contenta bavim se i izradom web stranica, a moja je prednost što sam švicarski nožić pa u jednoj osobi dobijete i tehničko i sadržajno rješenje. Uz to, bavim se i konzaltingom u digitalnim komunikacijama te kreiranjem komunikacijskih strategija”, pojasnila je ova poduzetnica.

Karijeru je počela na Hrvatskoj radioteleviziji u web redakciji, radila je kao urednica web izdanja financijsko-poslovnog magazina Banka i nekretninskog portala Domosfera, a nekoliko je godina provela i u Digitalnom odjelu Zagrebačke banke.

“Uvijek se rado prisjetim kako smo 2009. godine, kolegica Ines Loje i je, pokrenule društvene mreže magazina Banka te postali prvi poslovni magazin i portal s profilima na Twitteru, LinkedInu i Facebooku. U nekim stvarima bili ispred svoga vremena”, smije se Zinka.

“Cijeli moj radni vijek je vezan u web i društvene mreže te sam zadnjih godina osjetila da je došlo vrijeme da sve to znanje i iskustvo koje sam godinama skupljala radeći za druge sada iskoristim radeći za sebe”, pojašnjava kako se odlučila za poduzetništvo.

“Donošenje te odluke olakšalo mi je postojanje mjera za samozapošljavanje HZZ-a. Zahvaljujući radnom iskustvu i brojnim edukacijama moj poslovni plan je lako dobio bespovratna sredstva. To je odličan poticaj jer time pokrijete troškova osnivanja tvrtke i prve dvije godine poslovanja”, kazala je.

Napomenula je i kako su joj dobro došle besplatne edukacije u Plavom uredu, poduzetničkom centru Grada Zagreba, gdje uz znanja koje dobijete možete proširiti i mrežu svojih kontakata. “Pripadam jednoj generaciji koja se, kad je došla na tržište rada, baš i nije znala toliko nametnuti i izboriti za sebe. Za svaki pomak u karijeri trebalo se prilično namučiti. Sad mi se čini da sam se trebala odvažiti na poduzetništvo i prije deset godina, no svjesna sam da tada još nisam imala dovoljno hrabrosti”, konstatirala je.

Kaže kako je u poduzetništvu puno toga drugačije, ali neke su stvari ostale iste. “Nakon godina rada u korporaciji, gdje su svi kotačići jednog velikog sustava, poticajno je i izazovno biti sama svoja šefica i sama pronalaziti poslove. Uvijek sam zadatke odrađivala na vrijeme, ili prije roka, pa se trudim da tako i ostane”, naglasila je.

“Mislim da je najvažnije znati prepoznati u sebi što je to što vas pokreće i veseli. Kad to shvatite onda se tome trebate posvetiti. U digitalu se neke stvari mijenjaju gotovo na dnevnoj bazi pa se potrebno kontinuirano educirati. Zahvaljujući +digitalnim kanalima edukacija nam je svima na dva klika i zaista bi bilo šteta na iskoristiti mogućnosti koju pruža tehnologija”, zaključila je ova digitalka.

Danira Glavinić: Velika je greška kada mislite da najbolje možete sami

Danira Glavinić
Danira Glavinić

Danira Glavinić Dada pokrenula je 2015. u Supetru na Braču proizvodnju opreme za dječje krevetiće i posteljine. Inspiracija joj je bio sin Roko, a njene patentirane zaštitne navlake za dječje krevetiće jako su dobro prihvaćene. Brend Dada&Rocco danas je sinonim za kvalitetne, lijepe i dugotrajne proizvode.

„Uzor mi je majka koja je krenula u privatno poduzetništvo s ocem nakon što je dugo vremena bila učiteljica u školi. Odvažili su se pokrenuti vlastiti posao i ja sam odrastala uz njih, pogotovo uz mamu koja je to sve kao prava lavica podnosila i gurala. Bila je jaki, snažni primjer i uzor. Gledajući nju od malih nogu, shvatila sam da i ja želim biti sama svoj gazda i odlučivati o svom uspjehu”, priča nam Danira.

U ruralnoj, otočkoj sredini teško je pokrenuti posao, pogotovo ako nemate potporu u okruženju. Danira kaže kako je imala potporu obitelji, ali neke žene to nemaju pa traže gdje mogu dobiti pomoć, koga mogu pitati za savjet. Upravo zato Danira je sa svoje tri prijateljice, također privatne poduzetnice, osnovala udrugu Ruralna žena kroz koju će osnaživati žene u ruralnim sredinama i pružati im potrebnu pomoć.

„Kad radite od 7 do 15 ili od 8 do 16, svaki vam je dan gotovo isti, monoton. Toga u poduzetništvu nema. Kad ste poduzetnica, niti jedan nije isti, svaki je drugačiji i ta akcija me drži. Svaki dan je neka nova borba i koliko god da je teško jer nemam radno vrijeme, opet mogu sebi organizirati dane: jedan dan ću ako treba raditi 15 sati, a drugi dan ću provesti s djecom”, tumači Danira.

Privatno poduzetništvo, kaže, ima svojih vrlina i svojih mana, ali za nju ima puno više ljepših strana i definitivno se isplati i vrijedi. „A ono što me još pokreće su naši klijenti koji nam svakodnevno šalju riječi pohvale i slike djece. Mi smo u baby branši i to je ono što me pokreće i motivira.”

Ponosna je što vodi firmu s 14-15 zaposlenih na otoku Braču: „Ponosna sam da smo tih 15 obitelji zadržali na otoku i da ih zapošljavamo. To su većinom žene Imamo rast i razvoj u pravom smjeru. Sada širimo proizvodnju na Čakovec jer na otoku ne stignemo proizvesti dovoljno. Zbog daljnjeg širenja na europsko tržište odlučili smo angažirati još jednu tvornicu tako da rastemo iz dana u dan. Potražnja za našim proizvodima je velika, planiramo širenje na europskom tržištu i otvaranje vlastitog dućana.

Istaknula bih i neke nagrade koje smo dobili u Londonu, Junior Magazine Awards, za naše patentirane zaštitne navlake za rešetke krevetića, proizvod koje smo prvi osmislili i stavili na tržište. To ja naš prvi pothvat od kojeg je sve krenulo. Nakon toga priča se proširila u pravi posao”.

Danira kaže kako ne bi ništa činila drugačije kad bi danas pokretala posao. „Naravno, bilo je puno grešaka, ali iz svake greške sam nešto naučila i krenula dalje deset puta snažnija. Sad sam više od osam godina u poslu i kad se sjetim što sam sve prošla, svih neprospavanih noći… Gotovo sve sam radila sama, od dizajna do pakiranja i knjigovodstva. Deset ste osoba u jednoj. Ali svaki taj korak sam morala napraviti kako bismo danas bili tu gdje jesmo, tako da bih sigurno sve to ponovila. Ništa ne bih napravila drugačije.”

No, dodaje kako je velika greška kada misliš da sve najbolje možeš učiniti sam.

„Natovariš si toliko posla da u jednom trenu pukneš. Tada vidiš da ne možeš sve sam i da je vrijeme da proširiš svoj tim. Pitaš se ‘Zašto to prije nisam napravila? Prva osoba koja sam zaposlila nakon krojačice je radila na pakiranju. A ja sam dugo mislila kako nitko ne može pakirati kao ja. Kad sam se toga oslobodila, odahnula sam. Prevelika kontrola u poslu šteti. Moraš se opustiti, moraš imati vjeru u ljude oko sebe i na kraju priznati svoje slabosti jer jedino tako možeš napredovati.”

Danira se predrasudama susrela nakon jednog izbora za poduzetnicu godine gdje je osvojila nagradu, Povodom toga dala je intervju u kojem je rekla da je radila do zadnjeg dana prije poroda i da se vratila na posao desetak dana nakon poroda. Uslijedili su ružni, sarkastični komentari na društvenim mrežama poput „Sigurno bi dobila nagradu kao mama godine” i slično. I sve redom od žena.

„Zaboravljamo da kad si poduzetnica moraš sama sebi plaćati doprinose, nema te tko zamijeniti u poslu, a posao se mora nastaviti. A ja sam u tom trenutku odrađivala veliki dio posla. Osim toga, imala sam krojačice čije smo plaće također morali zaraditi. Morala sam se vratiti. Posvećivala sam se i svom djetetu, ali morala sam to paralelno. Toliko me to povrijedilo u tom trenu, ti ružni komentari i nerazumijevanje okoline za ženu poduzetnicu.

S druge strane u poslu sam oko sebe nailazila na divne žene koje su bile spremne dijeliti svoje znanje sa mnom, bez obzira na to je li riječ o financijama, menadžmentu, marketingu.. I danas sam ja spremna podijeliti svoje znanje s drugima jer znam koliko je to meni pomoglo na poduzetničkom putu.”

„Imam supruga koji pomaže i ravnopravan je roditelj. Svjesna sam da nemaju svi takvu podršku kakvu imam ja. Možda je i zbog toga dolazilo to nerazumijevanje.”

Budućim poduzetnicama i poduzetnicima koje tek počinju svoj put poručuje da se ne boje pitati ljude oko sebe, one koji su već prošli taj put, poslušati njihove savjeta kako ne bi udarali bespotrebno glavom u zid. Da uče iz pogrešaka drugih. I da ne odustaju jer teških će dana biti.

„Poželjet ćete odustati. Ali ako volite to što raditi, ako vjerujete u sebe i svoj proizvod ili uslugu, nastavite. Jer svaki pad će vas ojačati i iz toga će izaći nešto dobro”, zaključuje Danira Glavinić.

Jelena Bikić: Slijedite svoju viziju

Jelena Bikić
Jelena Bikić

Mlada poduzetnica Jelena Bikić iz mjesta Kljaci, nedaleko Drniša, i partner Srđan Popara osmislili su i razvili prirodan, zeleni proizvod s pričom utemeljenom na dalmatinsko-ilirskoj tradiciji. Silvan prirodna kozmetika obuhvaća ekološke, ručno rađene sapune iz kokosa, meda, mlijeka i aktivnog ugljena s čajevcem. Između ostaloga, jedinstveni su i drugačiji od ostalih sličnih proizvoda po ambalaži od biorazgradivog papira sa sjemenkama: ideja je da cijelo pakiranje zasadite, papir se razgradi, a iz sjemenki nikne divlje livadno cvijeće.

Planovi za ovu godinu su proširenje proizvodnje i poslovanja općenito, ali „bolje je pokazati nego puno pričati o planovima”, kaže Jelena.

„Naš posao je krenuo iz hobija i zapravo smo slučajno završili na poduzetničkom putu. A znate kako se neke slučajnosti u životu pokažu kao pravi put. Iako to nije nešto što sam planirala, shvatila sam da je to ono što odgovara meni i mom karakteru, nešto što mi dopušta i stvaranje i donošenje dodane vrijednosti drugim ljudima u život, tako da doista uživam u tome”, priča nam Jelena.

Što se tiče ženskih uzora, kaže kako ima dosta dobrih poduzetnica. „Dio sam nekoliko poduzetničkih grupa i oduševljena sam energijom, podrškom koja vlada u tim grupama. Čini mi se da je iza nas ono vrijeme kad je ‘žena ženi vuk’. Jako je lijepo vidjeti da se žene podržavaju i da jedna drugoj plješću, da gledaju kako možemo raditi skupa i kako svi možemo ići naprijed jer ima prostora za sve. Trebamo svi biti okrenuti budućnosti i gledati što možemo skupa sagraditi, a ne konkurenciji podmetat nogu. Uvijek se treba fokusirati na sebe, nikad na konkurenciju. To je moj osobni osjećaj, moja osobna načela, i moram reći da sam se okružila super ženama koje isto tako razmišljaju, tako da barem u tom malom balončiću oko mene stvari tako funkcioniraju.”

Silvan je smješten u malom mjestu pokraj Drniša pa pitamo Jelenu kako je biti poduzetnica u takvoj sredini. „To me često pitaju. Izgleda da nitko ne očekuje iz ovako malog kraja neke velike priče, ali ja ovaj mindeset koji imam mogu zahvaliti svojim roditeljima. Nikad nije bilo bitno gdje se nalazimo, bilo je bitno samo koje ideje imamo i koji su naši stavovi. To se pokazalo ispravnim. Nije bitno odakle plasiraš u svijet dobar proizvod, bitno je da je to dobar proizvod.”

Jelena potvrđuje da joj se život promijenio otkako je ušla u poduzetništvo, i to na bolje. „Ono što me motivira je da mogu preuzeti čvršće stvari u svoje ruke, da mi nije netko drugi odgovoran za moju sudbinu, da sama stvaram svoje prilike… To me na jedan način i gurnulo u poduzetništvo, da postanem kreativna oko stvaranje prihoda jer nisu nam trenutno uvjeti u zemlji takvi da možemo čekati da nam nešto padne s neba ili da se servira. Motivacija mi je da za sebe i drage ljude oko sebe mogu stvoriti takve pozitivne uvjete. Vizija mi je da stvorimo još par radnih mjesta, da još neki ljudi mogu s nama uživati u plodovima rada i viziji koju imamo.”

O tome što bi danas napravila drukčije prilikom kretanja u poduzetnički pothvat, Jelena Bikić ističe poslovnu edukaciju: „S obzirom na to da dolazim s Filozofskog fakulteta, moja primarna edukacija je povijest umjetnosti i engleski jezik. Mi smo prenijeli tu ljubav prema kulturnoj baštini u svoj brend i zbog toga je naša priča uvijek imala veće značenje. Bilo je puno te ljubavi, ali ono što nam je nedostajalo je poduzetnička pozadina, više informacija o tome kako poslovati, kako prodavati, kako se pravilno pozicionirati na tržištu… To smo učili usput i još uvijek učimo. Da mi se vratiti na početak, puno prije bih upisala neke radionice o poduzetništvu i poslovanju, jer ako nema jasne vizije kada se što i kako radi, koje je naše idealno tržište, kako komuniciramo s njim, koji su naši ciljevi, stvari idu naprijed, ali  sporije i puno više toga se prepušta slučaju”, razlaže Jelena.

A pogreške i pouke? „ Tko radi taj i griješi, to je neminovno. Ideja je da ih svedemo na minimum, ali one su dio posla. Puno sam griješila u pristupu prodaji i trebalo mi je da shvatim kako to funkcionira, Zapravo je sve povezano s našim mindsetom: iako smo uvijek imali tak stav da treba raditi na sebi kako bi posao rastao, kad počneš još više raditi na sebi, shvatiš da je nešto trebalo još bolje napraviti. Uglavnom, stalno moraš raditi na sebi.”

Jelena kaže da nema pretjerano loših iskustava s predrasudama kao poduzetnica: „Možda prije svega zbog toga što su ‘moji’ muškarci oko mene i neki prvi uzori, od roditelja do moga partnera, puni podrške, tako da u užem krugu nisam nikad tako nešto osjećala. Dapače, oni su mi bili najveća podrška i najveći oslonac u životu. Čini mi se da je pozicija ženskog poduzetništva sve bolja i bolja, da se žene više podržavaju. U tome treba biti naša snaga, da se držimo zajedno i nastupimo zajedno.”

„Nama se pokazalo dobrim slijediti svoju viziju. Svatko treba razvijati ono u čemu je najjači, razvijati priču na svoj način. Mi smo kao povjesničari umjetnosti razvili brend prirodne kozmetike koji prije svega, ili između ostaloga, slavi kulturnu baštinu naše zemlje. Za nas je to ispala super priča, tržište je to prepoznalo. Treba razvijati stvari u segmentu u kojem si jak i dati sebe tamo gdje najviše možeš”, poručuje na kraju Jelena Bikić, osnivačica Silvan prirodne kozmetike.