Samo da nas mladi ne napuštaju i da se očuva tradicija – kazuje nam Nina Gregurec, jedna od zadnjih hrvatskih košaraša. Nina je sad već tko zna koja generacija nevjerojatne obiteljske priče koja je počela još prije oko 120 godina, kada je njena prabaka Marija Bertić u Jankovcu, selu u koprivničkoj općini Sokolovac, počela proizvoditi košare i druge korisne predmete od slame. Nju je naslijedio sin Đuro, Ninin djed, a njega Ninina majka Vera Gregurec te Ninin ujak Vlado.

Poslujete li trideset godina na istoj lokaciji, mušterije vam se vjerno vraćaju, a kad sina uvjerite da se pusti u obrtništvo, znak je da nešto dobro činite. Ukratko je to priča o zagrebačkom frizerskom obrtu Andiva na zagrebačkoj Koranskoj ulici kojeg danas vodi vlasnica Ivana Grgić, no na ideju o obrtu ratnih devedesetih došla je majka Perica Zorka.
I tako, priču po priču možemo tkati zanatsku mrežu u Hrvatskoj, mrežu koja počinje pucati i stvarati otvore na više mjesta.

U Hrvatskoj je oko 180 tradicijskih i umjetničkih obrta.

Tradicijskih i umjetničkih obrta sve je manje

Iako će nas obradovati podatak da je broj obrtnika premašio 100.000, točnije da ih je 115.000, da broj raste iz godine u godinu, potrebno je znati da je broj paušalnih obrtnika među njima premašio 60.000.

Koliko je tradicijskih i umjetničkih obrta među njima? Nažalost sve manje. Neki se dobro nose s suvremenim poslovnim trendovima, za neke naprosto prostora za tradicionalan način obavljanja obrta posla nema, a treći su doskočili svemu kombinacijom i spajanjem tradicije s novom digitalnom stvarnošću.

„Obrtništvo u Hrvatskoj simbol je tradicije i vještine, a zaštitni znak hrvatskih obrtnika je kvaliteta, ali i otpornost. U ovim izazovnim vremenima mjere pomoći su osigurale nastavak rada velikog dijela obrtnika, ali uvijek su ključni hrabrost i upornost koji su potrebni da bi se netko u početku i odlučio na obrtnička zanimanja. Brojne su prednosti takvog načina života i rada, pozivam mlade da za svoj životni put odaberu strukovna zanimanja koja su sve traženija i nude mogućnosti sve kvalitetnije egzistencije u Lijepoj našoj“, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Obrtništvo u Hrvatskoj simbol je tradicije i vještine

Samo nešto više od 180 obrta steklo je status tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta. Tradicijski obrti su oni za koje trebaju posebne zanatske vještine i umijeća, a pretežno koriste ručni rad; oslanjaju se na tradiciju, pa mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili čak nacionalni identitet. Umjetnički obrti, pak, stvaraju proizvode i usluge visoke estetske vrijednosti, naglašene kreativnosti i osobne prepoznatljivosti majstora obrta – umjetnika.

Tradicijski i umjetnički obrti duboko su važni za očuvanje tradicije i kulturne baštine svakog naroda, a njihove poviješću protkane priče vjerni čuvar tih vrijednosti i ukupnog hrvatskog identiteta.

Kulturna baština

Potvrđuje to i priča diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije koji se osobnom odlukom ‘zatvorio’ u obrtničku radionicu i okružio s četiri velika tkalačka stana, mašinama za šivanje, golemim platnima…? A svemu je prethodilo trideset godina građena ljubav prema folkloru te narodnoj povijesti i baštini.

Shvatio je da je šivanje i tkanje narodnih nošnji zanat pred izumiranjem.
– Po cijelom kraju tražili smo nekoga tko ima tkalački stan, raspitivali se kod najstarijih žena. Ili ih stvarno nisu imale ili su nam govorile da nemaju, ne znam, ali nigdje ništa nisam našao dok nisam došao do bake Marije Malčević u obližnjem turopoljskom selu Kuče. Preminula je 2009., na žalost, u 91. godini, a tkala je do posljednjeg daha. Ona me uzela pod svoje, naučila me svemu što nisam znao, s njom sam tkao i 2004. otvorio vlastiti obrt Etno Radiona Čehulić iz koje su nošnje do danas obišle čitav svijet, od SAD-a i Kanade do Australije i naročito Njemačke – ponosan je Vlado Čehulić.

Neki tradicijski i umjetnički obrti koriste u radu i novije tehnologije, ali tako da one ne obezvređuju estetsku vrijednost i karakter proizvoda ili usluge. Napokon, u biranom društvu su i proizvodi koji se generacijama proizvode u obrtima, a danas su prije svega suveniri u turističkoj ponudi kulturne baštine Hrvatske. Uostalom, licitari i medičarski obrt na sjeveru Hrvatske te tradicijske drvene igračke Hrvatskog zagorja na listi su UNESCO-a.