Osobe s disleksijom posjeduju vještine budućnosti

Automatizacija potiče razvoj vještina s fokusom na empatiju, kreativno razmišljanje, inovativno rješavanje problema te sposobnost komunikacije i izgradnje odnosa u više mreža, a upravo u tome se ističu osobe s disleksijom

273
osobe s disleksijom

Tvrtke bi napredak u budućnosti mogle osigurati zapošljavanjem osobe s disleksijom, pokazalo je istraživanje koje je provela konzultantska tvrtka EY.

Disleksija je specifično funkcioniranje mozga kod kojeg poteškoće najviše dolaze do izražaja prilikom čitanja. No, osobe s disleksijim imaju velike kognitivne sposobnosti. Disleksičari su Albert Einstein, Ingvar Kamprad, Richard Branson, David Rockefeller, Steven Spielberg, Donald Trump…

Traže se kreativnost i društvene vještine

U istraživanju se EY služio podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i dobrotvorne organizacije Made By Dyslexia kako bi istaknula koliko su vještine ljudi s disleksijom usklađene s vještinama koje će biti potrebne na radnim mjestima u budućnosti.

Pozivajući se na predviđanje WEF-a o tome koje će vještine biti najtraženije do 2022. godine, EY-ovo izvješće je naglasilo kako zbog sve snažnije automatizacije određene sposobnosti postaju sve manje korisne za poslodavce.

U izvješću se navodi kako je sve manja potreba za sposobnostima procesnim i ručnim vještinama poput upravljanja vremenom, čitanja, matematike i aktivnog slušanja. S druge strane, sve više se traže kreativne i društvene vještine poput umijeća vođenja, analitičkog razmišljanja i tehnološkog dizajna.

Autori istraživanja ističu kako je među vještinama i sposobnostima koje će obilježiti budućnost niz onih koje su svojstvene osobama s disleksijom, kao što su umijeće vođenja, društveni utjecaj, kreativnost, inicijativnost i generiranje ideja.

“Naša analiza pokazuje da će automatizacija ugasiti potrebu za velikim brojem kompetencija koje predstavljaju izazov za osobe s disleksijom. Umjesto njih razvit će se novi poslovi i zadaci koji su poklapaju s načinom razmišljanja disleksičnih osoba”, navodi se u izvještaju.

Poticanje neuroraznolikosti

Tvrtke se u izvještaju pozivaju da poduzmu mjere kako bi iskoristile vještine ljudi s disleksijom, da poslodavci “razvijaju neuroraznolikost kako bi prepoznali različite kognitivne profile”.

Pod neuroraznolikosti podrazumijevam različite načine razmišljanja i tumačenja informacija.

“Usklađivanje automatizacije, poslovne kulture i neuroraznolikosti moglo bi biti ključ za afirmiranje vrijednosti disleksije i buduće organizacije”, poručuju istraživači EY-a.

Detalji i podaci važni, ali sposobnost sanjarenja, konceptualizacije i inovativnost su ono je što izdvaja uspješne od neuspješnih

Richard Branson

Pozvali su izvršne direktore i poslovne čelnike da podijele najbolju praksu kako bi se prepoznale pozitivne strane disleksije, da ulažu u automatizaciju i strategije ljudskih resursa te da okupljaju radnu snagu s različitim načinima razmišljanja (neuroraznoliku) koja je “sposobna graditi budućnost”.

Komentirajući prijedloge EY-ja Steve Hatch, potpredsjednik Facebooka za Sjvernu Europu, rekao je da tvrtke trebaju podržavati i slaviti radnike koji razmišljaju drugačije.

Vide stvari drugim očima

“Disleksični mislioci često mogu vidjeti stvari koje su drugima nevidljive i mogu pojednostaviti složene proizvode ili zadatke”, rekao je Hatch u izvješću. “Da bi se organizacije uspješno prilagodile tim dissleksijskim prednostima, da bi ih prihvatile i primijenile, mora postojati podrška drugačijem načinu razmišljanja i širenju vidika. Takav način razmišljanja je sam po sebi vještina i često je važniji od iskustva u specifičnim područjima.”

“Vještine koje tvrtke trebaju razvijaju se brzo, s puno većim fokusom na empatiju, kreativno razmišljanje, inovativno rješavanje problema i sposobnost komunikacije i izgradnje odnosa u više mreža”, dodala je Laura Powell, voditeljica ljudskih resursa u HSBC-u. “Sve su to područja u kojima se ljudi s disleksijom ističu.”

Jenny Lay-Flurrie, chief accessibility officer u Microsoftu, rekla za EY da ljudi s disleksijom donose “neprocjenjivu stručnost i snagu svakoj organizaciji”.

Milijarder Richard Branson govorio je nedavno o tome kako je disleksija pridonijela njegovom uspjehu te da osobe s disleksijom posjeduju “vještine budućnosti”.

“Moja disleksija oblikovala me otpočetka, a mašta je bila ključ mnogih naših uspjeha”, napisao je Branson u blogu. “Pomoglo mi je da razmišljam široko, ali da naše poruke budu jednostavne. Poslovni svijet često se uplete u činjenice i brojke. Detalji i podaci važni, ali sposobnost sanjarenja, konceptualizacije i inovativnost su ono je što izdvaja uspješne od neuspješnih.”

>>OmoLab i FER unaprijedili aplikaciju Omoguru za disleksičare

>>Aplikacija za disleksičare širi se na nove jezike i nova tržišta

>>Splitski startup kreće na američko tržište