Od 1. siječnja niža stopa poreza na dobit za 93 posto poduzetnika

Peti krug porezne reforme donosi određena pojednostavljenja i rasterećenja za poduzetnike, veće porezne stope za one kod kojih se utvrdi nerazmjer imovine i primitaka, te niže porezne stope na dohodak

147
peti krug porezne reforme
Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je na sjednici Vlade u četvrtak prijedlog izmjena i dopuna četiri zakona vezanih uz peti krug porezne reforme. Riječ je o zakonima o porezu na dodanu vrijednost, porezu na dobit i dohodak te Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji idu u prvo čitanje. U drugom čitanju pridodat će im se peti zakon koji je još uvijek u javnom savjetovanju, a riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuo je ministar Marić.

“Jedna od mjera koja je sastavni dio ova četiri zakona je snižavanje stopa poreza na dohodak. Kako su prihodi od poreza na dohodak prihodi jedinica lokalne i područne samouprave, izmjene zakona o njihovu financiranju obuhvatit će mjere kojima će država kroz sustavni pristup preuzeti teret poreznog rasterećenja u smislu poreza na dohodak na svoja leđa”, rekao je Marić. Podsjetio je da su u okviru postojećeg zakona, koji je mijenjan i stupio je na snagu 2018. godine, u dvije godine prihodi jedinica lokalne i područne samouprave od poreza na dohodak porasli za oko 3,35 milijardi kuna, odnosno za 30 posto u prosjeku, a niz gradova i županija svoje prihode je udvostručio.

Sustav poreza na dohodak usklađuje se s direktivama Vijeća Europske unije u vezi prodaje dobara na daljinu i ukidanja oslobođenja od PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Ova Direktiva stupa na snagu 1. srpnja 2021. godine.

Ukida se oslobođenje od PDV-a pri uvozu ili unosu dobara male vrijednosti

“Znate i sami da sada postoji mogućnost unosa odnosno uvoza robe iz trećih zemalja u vrijednosti do 22 eura koja je potpuno oslobođena javnih davanja. Europska komisija je u Direktivi naložila ukidanje tog oslobođenja jer je utvrdila da se više ne radi o zanemarivom udjelu dobara male vrijednosti u ukupnoj trgovini. Hrvatska kao i sve druge zemlje primjenjuje tu odredbu”, obrazložio je ministar Marić.

Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, plaćenim i neplaćenim računima povećava se sa 7,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna. “Iskoristili smo mogućnost u Direktivi prema kojoj se dopušta prag do dva milijuna eura. Znate i sami da smo za vrijeme trajanja posebnih okolnosti to omogućili svim poduzetnicima. Do današnjeg dana manje od 20 posto poduzetnika odnosno obveznika poreza na dodatnu vrijednost koristi tu mogućnost.”

Proširena je mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana njihovih financijskih sredstava za PDV pri uvozu. Do sada je ova mjera vrijedila za opremu i strojeve, a u vrijeme posebnih okolnosti proširena je na sve. Sada se to uvodi u zakon kao trajna mjera.

Snižena porezna stopa na dobit za tvrtke s prometom do 7,5 mil. kuna

Najvažnija izmjena u zakonu o porezu na dobit je izmjena poreznih stopa. Niža porezna stopa, za one koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, snižava se s 12 na 10 posto. Niža stopa odnosi se na 93 posto obveznika poreza na dobit, napomenuo je ministar financija.

Sve ostale promjene su uglavnom usklađivanje s odredbama zakona poreza na dobit i zakonom o porezu na dohodak.

Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividende i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke s 12 na 10 posto zbog izmjena u sustavu zakona o porezu na dohodak kojima se smanjuje stopa kojom se oporezuje dohodak od kapitala.

U proteklim krugovima reforme bilo je dosta primjedbi na oporezivanje nastupa inozemnih izvođača – umjetnika, zabavljača, sportaša…. Porezna stopa po odbitku za nih snizit će se s 15 na 10 posto.

Kreditnim institucijama otpis potraživanja priznaje se kao porezni rashod

Važna izmjena u zakonu o porezu na dobit je da će se kreditnim institucijama kao porezni rashod priznati iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima HNB-a.

“Namjera je potaknuti kreditne institucije da aktivno upravljaju svojim potraživanjima prema dužnicima, fizičkim i pravnim osobama, te da ih u okviru poreznog sustava stimuliramo na reprogramiranje i otpisivanje potraživanja kako bi se olakšala pozicija i daljnji otplatni plan dužnika u okviru njihovog dužničko-vjerovničkog odnosa, bez uplitanja trećih osoba”, pojasnio je ministar Marić
.
Porezni obveznik će sam utvrditi usklađenje odnosno kompenzacijsku prilagodbu transfernih smjena prije predaje porezne prijave. “To je nešto što kontinuirano radimo tijekom cijele porezne reforme. Za neke velike porezne obveznike sustav transfernih cijena je veoma važan”, naglasio je ministar financija.

Niže porezne stope za oporezivanje dohotka

U porezu na dohodak porezne stope snižavaju se s 24 na 20 posto, s 36 na 30 posto i s 12 na 10 posto. Ministar je istaknuo da je specifična odredba vezana uz nacionalnu naknadu za starije osobe: “Sve socijalne naknade su u pravilu neoporezive. S obzirom na to da je nacionalna naknada za starije osobe regulirana posebnim zakonom, u zakonu o porezu na dohodak je ne poznajemo”.

Povećava se postotak uvećanja obračuna do poreza na dohodak s 50 na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena s obzirom na smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto.

“Govorimo o nerazmjeru imovine i primitaka. Trenutno je na snazi odredba koja kaže ‘najveća stopa uvećana za 50 posto’, što znači 36 posto uvećana za 50 posto, odnosno oporezivanje po stopi od 54 posto. S obzirom na to da najvišu poreznu stopu snižavamo s 36 na 30 posto, koeficijent s 50 dižemo na 100, tako da se ukupna stopa kod utvrđenog nerazmjera imovine i primitaka povećava s 54 na 60 posto”, objasnio je ministar Marić.

Pojednostavljuje se prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina. Ako se odlučite na ovjeravanje ugovora kod javnog bilježnika, više niste vi taj koji šalje ugovor poreznoj upravi, nego je to obveza javnog bilježnika.

Proširena mogućnost isplate dodjelom dionica ili opcija

Proširuje se mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci, isplatitelji primitka odnosno plaće, daju radnicima, fizičkim osobama i drugim povezanim osobama. Do sada je odredba omogućavala dodjelu dionica ili opcija samo ako ste društvo ostvarilo dobit. Sada je takva mogućnost otvorena mogućnost otvorena i malim tvrtkama, onima koje su na početku poslovnog razvoja i posluju s gubitkom. Ovom mjerom se I njima omogućava da stimuliraju doprinos svojih zaposlenika.

Ukida se proširena godišnja stopa od 24 posto za porezne obveznike koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka čime se pojednostavljuje porezni sustav.

“To vam je takozvani sustav malih poslova. Onih 12.500 kuna kojih je do sada bilo dodatno poticano. S obzirom na to da je ukupni iznos i prag za primjenu ove stope značajno povećan, puno više od tih 12.500 kuna, nema smisla da više imamo spomenutu stopu”, tumači Marić.

Izmjene zakona o fiskalizaciji

Izmjenama zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se blagajnički maksimum prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika kako bi se obveznicima fiskalizacije, koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom, omogućilo upravljanje istom. To će se ubuduće regulirati podzakonskim aktima.

Marić je podsjetio da, nakon dvije godine prilagodbe, 1. siječnja 2021. počinje obveza fiskalizacije prodaje putem samouslužnih uređaja i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

“Imali smo nekoliko situacija proteklih dana zbog pojedinih segmenata. Na primjer, održan je sastanak s predstavnicima ministarstva poljoprivrede po pitanju mljekomata i jajomata. U njihovom slučaju nema obveza izdavanja računa, već samo slanja signala prema poreznoj upravi da je promet ostvaren. Taj zakon donesen je prije dvije godine i ostavljene su dvije godine za prilagodbu.”

Financiranje lokalne i područne samouprave

Na kraju izlaganja Marić se još jednom osvrnuo na prihode jedinica lokalne i područne samouprave-

“Ukupna težina promjene u sustavu poreza na dohodak je oko dvije milijarde kuna. To će centralna država preuzeti na sebe tako što će korigirati raspodjelu prihoda poreza na dohodak. Gradovima i općinama će umjesto sadašnjih 60 pripasti 74 posto; županijama umjesto 17 ide 20 posto, a preostalih 6 posto ostaje gradovima, općinama i županijama za konkretne decentralizirane funkcije vatrogastva, osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijale”, rekao je ministar financija.

Fond za izravnanje i dalje ostaje. Iz njega će se plaćati prema gospodarski slabije razvijenim gradovima, općinama i županijama. No, za razliku od dosadašnjeg sustava koji su punile svih 576 jedinica lokalne i područne samouprave, Fond će se ubuduće puniti na teret centralnog proračuna, najavio je ministar Zdravko Marić.