Došlo je vrijeme da zajedno – i država i grad, a naravno, uz pomoć i Dinama – riješe ipak bitnu stvar, stadion. Ljudi podcjenjuju Maksimir, a on ima 300.000 kvadrata, od čega je sam stadion 10.000. Tamo ima dovoljno mjesta za sve što tamo treba, a i dobro je prometno povezan. I tu su puno bolji uvjeti za 35 tisuća gledatelja nego u Kranjčevićevoj za 10 tisuća. Trešnjevka se u zadnjih 20-30 godina toliko razvila da zapravo više nije mjesto za privući gledatelje, istaknuo je Otto Barić, arhitekt, vlasnik Ureda Otto Barić & Partner Architektur.u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom podcasta Ritam posla na PoslovniFM-u.
Barić u razgovoru obrazlaže da smo u zadnjih tridesetak godina samostalnosti stvorili svoju demokraciju, ali smo vrlo slabi u provođenju onoga što sami sebi zacrtamo i puno se toga događa što je izvan standarda. Vizualno ga smeta primjerice Zagreb ili naša obala.
Iskustva iz Praga
„Svaka nova kuća ima barem jedan kat više od okolnih jer postoji velika želja za profitom, a građevine su prevelike. Zato treba biti oprezan“, smatra Barić i dodaje. „Mislim da treba cijelu našu obalu razmotriti, gdje se može graditi. Sada je to i manji problem, jer se sve lakše, digitalno može snimiti prostor.“
„Često volim ispričati iskustvo iz Praga gdje sam radio devedesetih godina, u vrijeme kada je Češka izašla iz socijalizma i prešla na tržišnu ekonomiju, pri čemu su pravila bila jasno definirana. Radio sam projekt trinaesterokatnice za talijanski Agip, za što je bilo potrebno odobrenje glavnog gradskog arhitekta, funkcije koje kod nas zapravo nema. Morao sam napraviti umanjenu maketu koju su oni postavili u maketu cijelog Praga te je s nekoliko kutova promatrano uklapa li se projekt u Grad ili ne. U roku 7 dana izdana je dozvola da se projekt može realizirati. Toga kod nas nema. A niti postoje pravila generalnog urbanističkog plana, kaže Barić.
Obnova nakon potresa
Osvrnuo se i na obnovu nakon potresa u Zagrebu: „Ne znači ako je objekt, recimo u Donjem gradu, koji je izgrađen 30, 40-tih godina dobio zelenu naljepnicu da je otporan na jači potres. Ako se dogodi jači potres, u tom slučaju zgrade u pola Donjeg grada bi bile ozbiljno oštećene. Problem u Zagrebu je što se jedno krene graditi pa se zaustavi, krene se graditi paralelno negdje dalje.., što je velika nesigurnost, ne samo ako padne skela, nego je dovoljno da padne čekić, a prolaznika uvijek ima.”
Novi projekti
Dodaje kako dosta djeluje na Korčuli, i u gradu Korčuli, gdje je središnji dio Korčule kompletno konzervatorski zaštićen, isto i Dubrovnik. No, u Dubrovniku se dosta objekata izgradilo iznad grada.
„Drago mi je da projekt Srđ nije prošao, jer mislim da Dubrovniku ne treba nešto što će onako visiti nad njim. Znači, ima zona koje treba sačuvati, ako ne za drugo, onda za buduće generacije“, kaže Barić..
Izdvojio je i jedan krasan projekt koji bi mogao zaživjeti u Šibeniku.
„Trenutačno radimo projekt na Plješevici gdje postoji poljoprivredna zadruga koja je 80-tih godinama, onako brutalistički, izgrađena na vrhu brda. Dali smo prijedlog za rekonstrukciju i prenamjenu, jer je to nekada bila zadrugarska vinarija. Kako više zadrugara nema, to bi trebao postati centar vinarstva gdje će se svi vinari moći prezentirati, imat će kušaonu, ali i podrum za napraviti bačvu, otkriva.
A što Otto Barić kaže o razlozima za ulazak u utrku za upravljanje Dinamom i kakve su mu procjene poslušajte u podcastu!
Sva prava pridržana @PoslovniFM 2024 / Fotografija: PoslovniFM
