Za travanjske potpore za očuvanje radnih mjesta država je isplatila 2,1 milijardu kunu za 555 tisuća radnika, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. No, isplata se zbog provjera otegnula pa neki potpore još uvijek nisu dobili, poput agencije za organizaciju egzotičnih putovanja čija je vlasnica Ana Pavlović.
“Kašnjenje je poprilično. Isplata je trebala biti do 15. u mjesecu no to se nije dogodilo. Čekamo svaki dana kada će potpore biti isplaćene”, rekla je za HTV Ana Pavlović. S obzirom na djelatnost, Agencija će još mjesecima biti bez prihoda, a mjera za očuvanje radnih mjesta pomogla im je da zadrže zaposlene.
“Prilikom provjere isplate plaća za radnike uspostavili smo sustav razmjene podataka s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i s Poreznom upravom. U tom procesu smo, nakon provjere i kontrole podataka, obavili isplate”, rekao je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.
Podaci će se provjeravati i ubuduće. Za poduzeća s više od 50 zaposlenih provjeravat će se također isplaćuju li dividendu ili dobit.
Najavljeno je da će mjeru za očuvanje radnih mjesta u lipnju moći koristiti samo oni koji su najviše pogođeni pandemijom: turizam, promet, organizacija događanja i putničke agencije. No, popis je ipak proširen.
Pravo na potpore za lipanj imat će i poljoprivrednici, ribari i uslužne djelatnosti
“Malo smo proširili popis tih djelatnosti na poljoprivredu i ribarstvo jer oni isporučuju velike količine rob turističkim lancima pa sada nemaju kome isporučivati. Uveli smo također uslužne djelatnosti, obrtnike koji se bave pranjem, čišćenjem, popravcima, frizere, pedikere…”, rekao je Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Ivana Matić iz Udruge Glas poduzetnika poručuje kako poduzetnici smatraju da bi pravo na potpore trebali imati svi koji imaju pad veći od 50 posto.
“Za primjer možemo uzeti fitness industriju koja je tijekom lockdowna trebala generirati prihode za preživljavanje tijekom ljeta kada u fitnessi poluprazni.”
Porezna uprava odgodila je naplatu poreza do 20.lipnja. Otpis mogu tražiti oni s padom prometa većim od 50 posto.
Najavljene su i nove mjere za prerađivačku industriju – skraćivanje radnog tjedna. Radnik bi, na primjer, radio četiri dana tjedna, a za peti bi mu plaćala država kroz sredstva iz europskog programa SURE.
