Pravo na potpore za lipanj imat će tvrtke iz četiri najugroženija sektora

Uvjet da se velikim i srednjim tvtkama odobri korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta u svibnju je da imaju pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine od najmanje 20 posto te da ne isplaćuju dobit odnosno dividendu do kraja 2021. godine

849

Tema sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća održane u četvrtak bila je utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarstvo te status mjera za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera koje je Vlada RH primjenjivala kako bi održala snagu hrvatskog gospodarstva.

“Kao predsjedavajući GSV-a moram iskazati zadovoljstvo jer odavno nismo postigli ovakvu razinu suglasnosti oko zaključaka kao danas”, rekao je predstavnik poslodavaca Ivan Mišetić uz dodatnu opasku kako dopušta da su neki imali primjedbe na detalje.

“Iako je bilo puno šumova u dijalogu, puno neslaganja, ja se nadam da ćemo konačno, makar kroz ovu tehničku vladu, krenuti ka boljem dijalogu”, kazao je Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). I ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović potvrdio je da je postignuta “visoka razina kompromisa”.

“Sitne korekcije” za svibanj

Ministar Aladrović rekao je kako se razgovaralo o “sitnoj korekciji” uvjeta za odobravanje mjera za svibanj, o mjerama za lipanj te da je otvoren prostor za razgovore o očuvanju radnih mjesta kroz program SURE koji je pripremila Europska komisija, kroz model skraćenog radnog vremena.

“To su teme o kojima smo htjeli potaknuti socijalni dijalog. Jako nam je bitno da oko potpora za svibanj i lipanj imamo konsenzus obiju strana. Formalizacija mjera će biti tema sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no do sjednice su dva dana i do tada ćemo definirati i razraditi kriterije za same mjere”, kazao je Aladrović.

Istaknuo je kako je postignut konsenzus oko promjene kriterija za odobravanje mjera za svibanj. U kriterijima HZZ-a za sve srednje i velike tvrtke kao poseban parametar za korištenje mjere postavit će se da pad prihoda u odnosu na prošlu godinu mora iznositi 20 i više posto. Također, uvest će se zabrana isplata dividende i dobiti za sve srednje i velike tvrtke do kraja 2021. godine.

“Postoji konsenzus socijalnih partnera da nije oportuno ne koristiti zadržanu dobit iz prethodnih godina, a paralelno očekivati državnu pomoć. Mislim da poslodavci koji to ne čine posluju društveno odgovorno. Ako netko to ipak učini, ostavit ćemo mu mogućnost da vrati potporu, a zatim isplati dobit odnosno dividendu dioničarima”, objasnio je Aladrović.

>>Oko 30 tisuća spornih potpora za travanj još uvijek nije isplaćeno

Precizniji kriteriji za lipanj

Predstavljeni su i precizniji kriteriji za odobravanje mjera za lipanj i, ako bude potrebno, naredne mjesece. Prema novim pravilima potpore za lipanj bile bi usmjerene na četiri sektora koji su u usporedbi s istim lanjskim razdobljem zabilježili pad prihoda veći od 50 posto. To su sektori kojima je tijekom tri mjeseca bilo zabranjeno poslovanje: turizamugostiteljstvo, prijevoz putnika i organizacija događanja.

“Govorimo o četiri sektora koji su izrazito izloženi, koji sada formalno pravno mogu obavljati svoje gospodarske aktivnosti, no zbog objektivnih okolnosti to im je značajno otežano, To su, smatramo, četiri najkritičnija sektora”, istaknuo je Aladrović.

U Ministarstvu procjenjuju da će potpore za očuvanje radnih mjesta za lipanj koristiti 80 do 100 tisuća zaposlenih. Za ožujak i travanj isplaćene su potpore za više od pola miljuna ljudi.

Eventualno produženje važenja mjere odobravat će se mjesečno.

Mladen Novosel iz SSSH-a rekao je kako su se socijalni partneri suglasili oko izmjena kriterija za svibanj i mjera za lipanj za četiri ugrožene djelatnosti, ali i oko toga da treba pronaći model kojim bi se “konkretno pomoglo pojedinom poslodavcu odnosno trgovačkom društvu koje je posebno pogođeno korona krizom, neovisno o tome pripada li u četiri pogođena sektora, prerađivačkom ili bilo kojem drugom sektoru”.

Za ostale djelatnosti – skraćenje radnoog vremena

“Tu idemo u pravcu da se formira radna skupina i da se hitno dogovori prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena, po modelu SURE koji predlaže Europska komisija ii po modelu zakona koji smo imali, ali je ukinut 2017. U svakom slučaju ne može se više djelovati horizontalno, mora se djelovati ciljano. Svaka tvrtka koja ima pad prihoda veći od 50 posto, neovisno o tome pripada li u navedene ugrožene sektore, mora biti zaštićena u lipnju i srpnju, pa ako bude potrebno i u narednim mjesecima. Za državu je trošak jednak: ili će radnici ići na zavod za zapošljavanje ili ćemo im pomoći skraćivanjem radnog vremena”, poručio je Novosel.

Ministar Aladrović naglasio je da prema sadašnjim pravilima ne postoji mogućnost da pomoć dobiju tvrtke izvan četiri navedena sektora.

“Ali otvaramo mogućnost da takve slučajeve, tvrtke koje imaju različite razloge zašto njihova poslovna ili gospodarska aktivnost nije na razini istog razdoblja prošle godine, a taj je razlog povezan s pandemijom, rješavamo kroz drugi model. Kroz ovaj model smo se odlučili na sektorski pristup i ciljamo na tvrtke za koje smatramo da su objektivno ugrožene zbog pandemije”, pojasnio je ministar.

>>Komisija predlaže europski program solidarnosti vrijedan 100 mlrd eura

“Ako postoje ugrožene tvrtke iz drugih sektora”, dodao je, “očekujemo da ćemo takve prijedloge dobiti od sindikata ili poslodavaca. Mislim da prema svim drugim sektorima koji ne mogu dokazati toliki pad poslovne aktivnosti na sektorskoj razini treba ići s drugim mjerama. Zato smo otvorili raspravu o programu SURE odnosno skraćenom radnom vremenu. Očekujem da ćemo sljedećih dana ili tjedana donijeti zaključke o tom pitanju”.

Porezi i doprinosi

Što se tiče mjere otpisa poreza i doprinosa, Aladrović je rekao kako je trajanje te mjere predviđeno do 20. lipnja.

“Ako govorimo o doprinosima koji su vezani uz četiri navedena sektora, tada govorimo o oslobođenju od doprinosa za one radnike i poslodavce koji će ispunjavati kriterije za lipanj. Međutim, ostale fiskalne odgode i otpise ćemo rješavati tijekom sljedećih nekoliko dana i nakon toga ćemo imati više informacija. Danas o tome nismo razgovarali”, zaključio je ministar Aladrović.