Unatoč iznimno izazovnoj 2020. u prošloj godini broj mikro, malih i srednjih poduzeća porastao je za 4500, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta iz Zagreba. Studija “Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini“ provedena je za Mastercardov projekt Uplift namijenjen upravo mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a pokazala je da su osim otežanih uvjeta poslovanja zbog pandemije, poduzetnicima u 2021. problem stvarali neizvjesnost oko funkcioniranja dobavnih lanaca te rast cijena energenata.
Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene energije za poduzeća u prosjeku bile za 32,7 posto veće u odnosu na 2020. To se odrazilo i na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. porasli za 18,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća.
Trend rasta u svim segmentima poslovanja
Analiza poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća od 2019. do 2021. pokazuje da je broj privatnih mikro, malih i srednjih poduzeća usprkos krizi iskazivao trend rasta. Povećan su i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz. Smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke.
Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021., koja je za hrvatsko gospodarstvo bilo godina oporavka nakon općeg šoka koje je svijet pogodio prethodne godinu, privatnih mikro, malih i srednjih poduzeća bilo je 4372 više nego u 2020. Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće. U 2021. u privatnim mikro, malim i srednjim poduzećima prosječna neto plaća narasla je na 5542 kune, naprema 5499 kuna u prethodnoj godini.
Povećan je i broj zaposlenih. Mikro, mala i srednja poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala su 653.000 ljudi, naprema 609.000 u 2020. To znači da su mikro, mala i srednja poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su u odnosu na predrecesijsku 2019. zaposlila dodatnih 20.994 ljudi.
Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode mikro, malih i srednjih poduzeća s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, odnosno za 90,3 milijarde kuna. Ukupni su prihodi mikro, malih i srednjih poduzeća u 2021. znatno premašili prihode ostvarene u predrecesijskoj 2019. kad su iznosili 473 milijarde kuna.
Cijene energenata pritišću poduzetnike
Rast cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio se i na povećanje rashoda za energiju mikro, malih i srednjih poduzetnika koji su iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020. Prosječni godišnji trošak energije za mikro, mala i srednja poduzeće u 2021. iznosio 74,5 tisuće kuna, a u 2020. taj je trošak u prosjeku iznosio 64,8 tisuća kuna, dakle, povećao se za 15 posto.
Povećanje rashoda za energiju u 2021. ovisilo je o veličini poduzeća. Prosječan rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao je rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto.
Rashodi za energiju stoga su 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 44,1 milijardu kuna, odnosno 23,2 milijuna kuna po poduzeću. U malim poduzećima rashodi za energiju iznosili su 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.
“Mikro, mali i srednji poduzetnici su svoju otpornost, fleksibilnost i potencijal za rast u 2021. demonstrirali kroz snažan rast poslovne aktivnosti koji po mnogim bitnim kategorijama poput prihoda, dobiti, zaposlenosti i izvoza nadilazi brzinu i intenzitet ekonomskog oporavka koje je ukupno hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u toj istoj godini. S obzirom da hrvatsko gospodarstvo snažno raste i u 2022., može se očekivati da će se propulzivan rast poslovnih aktivnosti i rezultata mikro, malih i srednjih poduzetnika nastaviti i tijekom 2022, no uz povećane pritiske na smanjenje profitabilnosti uslijed izraženog rasta cijena energije“, ističe Maruška Vizek, autorica studije i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta.
“Sudeći prema reakcijama poduzetnika na rast cijene energenata u 2021., u 2022. godini, koju karakterizira puno izraženije povećanje cijena energije, možemo očekivati intenzivne pritiske na profitabilnost kod mikro, malih i srednjih poduzetnika, a pogotovo kod srednjih poduzetnika, kod poduzetnika u sektorima rudarstva i vađenja, prijevoza i skladištenja, te kod poduzetnika koji posluju u kontinentalnim županijama i poslovna aktivnost im je usmjerena na proizvodne djelatnosti”, zaključuje Vizek.
Rezultati po županijama
U 2021. su se tako ukupni prihodi u pravilu povećavali po većoj godišnjoj stopi u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije. Iznimka su od tog pravila Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto. Iza njih se nalaze sve priobalne županije: Dubrovačko-neretvanska koja je ostvarila rast prihoda mikro, malih i srednjih poduzetnika od 26,5 posto, Istarska koja je zabilježila rast od 18 posto, Primorsko-goranska sa stopom rasta od 22,2 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Šibensko-kninska s rastom od 22 posto i Splitsko-dalmatinska s rastom od 19,9 posto.
Svi mikro, mali i srednji poduzetnici u svim županijama u 2021. bilježe rast ukupnih prihoda. mikro, mali i srednji poduzetnici Grada Zagreba pritom ostvaruju najveće ukupne prihode u iznosu od 226 milijardi kuna, slijede ih poduzetnici Zagrebačke županije s 43 milijarde kuna ostvarenih prihoda, poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije s 42 milijarde kuna prihoda i poduzetnici Primorsko-goranske županije s ostvarenih 32 milijarde kuna prihoda.
Mikro, mali i srednji poduzetnici u svim županijama osim u Koprivničko-križevačkoj ostvarili su i rast zaposlenosti. Najveće je povećanje zaposlenosti zabilježeno u Požeško-slavonskoj županiji koja je 2021. u MMS poduzećima zapošljavala gotovo 6,5 tisuća ljudi i gdje je povećanje broja zaposlenika u odnosu na prethodnu godinu dana iznosilo 11,3 posto.
Zahvaljujući rastu cijena energenata u 2021. MMS poduzetnici u svim županijama osim u Koprivničko-križevačkoj županiji ostvarili su rast rashoda za energiju, no taj rast nije bio podjednak u svim dijelovima zemlje.
Najveći su rast troškova tako zabilježili poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna. Slijede zatim poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je rast troškova energije u 2021. iznosio 40,7 posto i gdje su troškovi iznosili 290 milijuna kuna. Visoke stope rasta troškova energije zabilježili su također MMS poduzetnici u Zadarskoj (40,5 posto), Splitsko-dalmatinskoj (34,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (35,0 posto).
S obzirom na to da se rast cijena energenata koji je zabilježen podjednako za čitavu Hrvatsku najviše prelio na rashode za energiju u navedenim županijama, moguće je da će poduzetnici u tim županijama biti nešto izloženiji novom povećanju cijena energenata u 2022. Najmanju energetsku intenzivnost bilježe mikro, mala i srednja poduzeća u priobalnim županijama čije se stanovništvo tradicionalno bavi uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju u prosjeku manju potrošnju energije, odnosno Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Istarska županija, u kojoj uz uslužnu djelatnost postoji i razvijenija industrijska baza, bilježi znatno veću energetsku intenzivnost mikro, malih i srednjih poduzetnika u odnosu na ostale priobalne županije. Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija bilježe najveću energetski intenzitet po mikro, malom i srednjem poduzeću.
