Što se od 1. siječnja 2023. mijenja u Zakonu o radu i kako će se suzbijati rad na crno

Novim propisima sprječava se neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno i regulira se rad na daljinu odnosno rad od kuće

1392
izmjene Zakona o radu
Promejnama Zakona o radu uređuje se oblik rada putem digitalnih radnih platformi kao što su Glovo, Bolt, Uber i ostale kako bi se zaštitile osobe koje rade putem takvih platformi

Sredinom prosinca Sabor je izglasao izmjene Zakona o radu. Izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2023., osin odredbi kojima se regulira platformski rad – one na snagu stupaju godinu dana kasnije. Prilikom predstavljanja Zakona ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi Tomislav Piletić rekao je da se promjenama želi poboljšati radne odnose i regulirati nove oblike rada.

Rad na daljinu i ograničavanje rada na određeno vrijeme

Promjene su sljedeće:

  • Izmjenama Zakona o radu uvodi se ograničenje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme tako da se ugovor može sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom mogu se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora. Stanka između dva ugovora o radu na određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca, nego šest mjeseci. Poslodavac će pismeno morati obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti s radnikom ugovor o radu an neodređeno vrijeme ako je radnik ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi duže od šest mjeseci.
  • Uvodi se novi model obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju rad ne neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
  • Potpunije se regulira rad od kuće odnosno rad na daljinu. Poslodavci će kod takvog načina rada morati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove radnika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada. Rad od kuće će biti moguć ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljede na radu. Rad od kuće će se moći ugovoriti kao stalni ili povremeni, ali ako u kontinuitetu traje više od sedam dana poslodavac mora odrediti i iznos naknade za režijske troškove radnika. Time se omogućuje provjera radi li radnik doista s mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga, plaćanja prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog zakona  radu.
  • Propisuje se dodatna zaštita roditelja djece do osam godina starosti u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.
  • Uređuje se dodatni rad za drugog poslodavca i to bez suglasnosti matičnog poslodavca, uz veći broj dopuštenih radnih sati takvog rada. Samo u rijetkim slučajevima matični poslodavac moći će se usprotiviti tome da radnik u slobodno vrijeme ima dodatni posao. Time se želi potaknuti radnike da u slobodno vrijeme voze taksije, rade dostave, obavljaju čišćenje kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom uz pomoć domaćih radnika.
  • propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
  • uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.
  • uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju pravo na starosnu mirovinu kako bi se potaknulo poslodavce na zadržavanje takvih radnika
  • uređuje se oblik rada putem digitalnih radnih platformi kao što su Glovo, Bolt, Uber i ostale kako bi se zaštitile osobe koje rade putem takvih platformi.
  • uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

>>Koliko iznosi minimalna osnovica za obračun plaće direktora u eurima

Suzbijanje rada  na crno

Na snagu stupa i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, dok definicija u širem smislu obuhvaća situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća. To je prvi pokušaj da se neprijavljeni rad definira i suzbije zakonom.

Najvažnija novina odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad: uz oštre kazne za poslodavce koji krše propise uvode se instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike.

Kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi njegovo točno trajanje, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže. Poslodavac će mu za tih šest mjeseci morati isplatiti punu plaću i doprinose.

Osim isplate pune šestomjesečne plaće i doprinosa, poslodavac će za svakog neprijavljenog radnika morati uplatiti u državni proračun 2650 eura (što odgovara sadašnjoj kazni od 20.000 kuna), a u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenog rada kod istog poslodavca kazna će iznositi 6640 eura (oko 50.000 kuna). Ministarstvo rada kao predlagač zakona vjeruje da će propisanim mjerama odvratiti poslodavce od počinjenja prekršaja.

Zakon štiti i državljane trećih zemalja koji rade u Hrvatskoj pa i onda kada rade neprijavljeni, suprotno odredbama Zakona o strancima.

Zakon pokriva i situacije kada poslodavac koji je ugovorio posao angažira podizvođače da obave određeni dio posla. Ako je podizvođač imao radnike na crno ili ne može ispuniti obveze prema svojim zaposlenicima, odgovoran će biti i ugovaratelj posla. Tako bi se osiguralo da radnik bude plaćen za svoj rad, a istovremeno bi se potaknulo ugovaratelja da opreznije bira podizvođače.

Zakon predviđa javnu objavu dviju listi poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na “listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Na “bijeloj listi’ objavljivat će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

Elektronička evidencija rada

Uvodi se i jedinstvena elektronička evidencija rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom vremenu će se bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu te podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Uspostavom ovog sustava olakšava se inspekcijski nadzor i sprječava neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplata povećane plaće i dr. Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise.

Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023., ali za uspostavu baza podataka koje iz njega proizlaze trebat će još šest do 18 mjeseci, najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Rad nedjeljom

U prosincu je u drugo čitanje upućen Zakon u trgovini koji bi trebao stupiti na snagu u prvom tromjesečju ovo godine. Prema prijedlogu rad nedjeljom i praznicima bi se ograničio tako da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote. Trgovine bi nedjeljom bile da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote. Trgovine bi nedjeljom bile zatvorene, a zbog turističke sezone dopustilo bi se 16 radnih nedjelja po izboru poslodavca. Zakon propisuje niz iznimki, među kojima su i trgovine u prostorima vjerskih ustanova. Kao iznimka za rad nedjeljom navode se i automati te prodaja na daljinu.

Druga izmjena odnosi se na administrativno rasterećenje kojim se ukida obveza ishođenja rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine i u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.

Vlada je također predložila da satnica za rad nedjeljom bude 50 posto veća u odnosu na redovnu satnicu.