Majstorski ispiti predstavljaju vrhunac obrtničkog zanimanja kojim se potvrđuje kvaliteta u određenom obrtničkom zanimanju. Također, polaganjem majstorskog ispita naglašava se društveni angažman obrtnika i obrtnica s obzirom na to da osobe s majstorskim ispitom mogu uzimati naučnike na naukovanje i time obrazovati mlade naraštaje koji će nastaviti rad u obrtničkim zanimanjima i tako osigurati napredak svojih lokalnih zajednica.
U brojnim strukama položen majstorski ispit daje pravo na otvaranje obrta, odnosno na samostalno obavljanje djelatnosti i samozapošljavanje.
U veljači i svibnju 2023. područne obrtničke komore provele su dva ispitna roka za majstorske ispite. U dva ispitna roka ukupno se prijavilo 517 kandidata i kandidatkinja u svim županijama koje su provodile ispite, a majstorski ispit uspješno je položilo 383 kandidata i kandidatkinja, objavila je Hrvatska obrtnička komora.
Među novim majstorima najviše je elektroinstalatera (48), frizera (41), autoservisera (33), vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije (28) te zidara (25).
U veljači se najviše kandidata i kandidatkinja prijavilo u Međimurskoj županiji: od 37 prijavljenih 4 je odustalo, a ispit je uspješno položilo njih 30. U Obrtničkoj komori Vukovarsko-srijemske županije prijavilo se 28 kandidata i kandidatkinja od čega je ispitu pristupilo njih 27, a uspješno ih položilo 23. U obrtničkim komorama Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije ispitu je pristupilo u prosjeku oko 20 kandidata i kandidatkinja te je većina njih uspješno položila ispit.
U svibnju se najviše kandidata i kandidatkinja se prijavilo u Obrtničkoj komori Zagreb. Od 67 prijavljenih kandidata i kandidatkinja troje je odustalo, ispitu ih je pristupilo 64, a uspješno ih položilo 58. U Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije prijavilo se 43 kandidata i kandidatkinja, odustalo je troje, a spit je uspješno položilo njih 35.
U Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije od prijavljena 42 kandidata odustalo ih je osmero, a majstorsko zvanje steklo ih je 30. U obrtničkim komorama Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske, Istarske i Međimurske županije ispitu je pristupilo u prosjeku oko 25 kandidata i kandidatkinja te je većina njih uspješno položila ispit i time potvrdila visoku razinu kvalitete svog obrtničkog truda i rada. U ostalim komorama koje su provodile ispite polagalo je u prosjeku oko 10 kandidata i kandidatkinja uz visoku prolaznost na ispitima.
Majstorski ispiti imaju prepoznatljivost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europi, a mogu se polagati za zanimanja s liste vezanih obrta. Regulirani su Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti.
Majstorskom ispitu mogu pristupiti:
- osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
- osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
- osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
- osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
- osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom. Radno iskustvo dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.
