Koliko puta vam se desilo da gledate film, a ne možete se sjetiti imena redatelja ili autora glazbe. Ili gledate video spot i pomislite kako bi bilo dobro kupiti karte i otići na koncert. Možda volite gledati emisije o kuhanju, a niste zapamtili zanimljiv recept. Da biste dobili takve informacije, danas morate posegnuti za računalom ili smartphoneom i tražiti ih uz pomoć pretraživača. No, hrvatski startup Beyond Seen Screen nudi jednostavnije rješenje. Dovoljno je snimiti kratki video isječak s njihovom mobilnom aplikacijom ExRey i sustav vam preko smartphonea dostavlja dodatnu informaciju. Naravno, preduvjet je da tražena informacija odnosno emisija bude pohranjena u njihovoj bazi podataka.
Beyond Seen Screen su Mario Drevenšek, Krešimir Puljić i Miroslav Zarić. Sva trojica radila su u broadcast industriji. Zajedno su osnovali tvrtku i rade na projektu. Ravnopravni su, a uloge su podijelili tako da je Mario, koji ima više veza u poslovnom svijetu, preuzeo dužnost izvršnog direktora, Krešimir je zadužen za tehnologiju, a Miroslav je operativni direktor.
Prepoznavanjem video sekvence do dodatnog sadržaja
“Počeli smo raditi na projektu prije dvije godine. Razmišljali smo kako spojiti televiziju i dodatni sadržaj tako da gledatelj lakše dođe do njega. Radeći u broadcast industriji shvatili smo da televizije i produkcije traže način kako da televizija postane interaktivna, da gledatelji dobiju nešto više od nje. Danas sve više ljudi dok gleda televiziju pokušava dobiti informaciju o onome što gleda putem pametnog telefona ili tableta. Razmišljali smo kako pojednostavniti taj proces. Uzor nam je bio Shazam koji prepoznaje audio sekvencu i povezuje ju s informacijama koje dostavlja korisniku. Pokušali smo to napraviti s videom. Napravili smo dvosmjernu platformu: s jedne strane su nam klijenti produkcijske kuće, a s druge gledatelji”, tumači Miroslav Zarić, jedan od osnivača tvrtke.
U ovom trenutku pružaju uslugu Doku TV-u koji je pokriven svih 24 sata dnevno i sedam dana tjedno. Ovih dana trebala bi krenuti suradnja s Discoveryjem na programu KinoTV, a dogovorena je suradnja s glazbenim kanalom Stop TV koji također želi punu pokrivenost.
“Poanta je da klijent želi dodati neki sadržaj onom osnovnom i to mora nekako doći do gledatelja. To im mi omogućavamo preko svoje aplikacije ExRey koja je od prije otprilike dva i pol mjeseca dostupna na Androidu i iOS-u. Gledatelj pokrene aplikaciju na mobitelu, usmjeri telefon prema televizoru te pritisne tipku. Nakon par sekundi dobiva informaciju i to bez obzira na jezik koji se koristi u emisiji.”
Kada neka kompanija želi plasirati dodatni sadržaj uz film, emisiju, spot ili neki drugi oblik video uratka, Beyond Seen Screen uzima kratki video isječak, karakteristični ‘otisak’ (fingertips) koji omogućava da sustav prepoznao kojem se djelu radi. Taj isječak se pohranjuje u bazu, a uz njega se sprema i odgovarajući dodatni sadržaj. Taj sadržaj može dodavati sam klijent koji dobiva pristup portalu ili to može prepustiti Beyond Seen Screenu. “Ovaj drugi način je jednostavniji jer ga mi vodimo kroz cijeli proces i pružamo punu tehničku podršku”, dodaje Miroslav.
Nakon toga slijedi testiranje i ako je sve u redu sadržaj se pušta van. Beyond Seen Screen naplaćuje naknadu za pohranjivanje video isječka i dodatnog sadržaja.
Sloboda kreatorima sadržaja
Miroslav dodaje kako ih često pitaju koje se informacije mogu dodavati. “Dajemo punu slobodu kreatorima sadržaja. Na primjer, ako netko radi dokumentarac o Španjolskoj, on odlučuje hoće li dodatni sadržaj biti neka opća informacija o zemlji, ili informacija o tome gdje se može kupiti karta za Španjolsku i rezervirati smještaj, kupiti suvenir i slično.”
Navodi kao primjer filmove o Jamesu Bondu. U njima se skupo plaća da se u krupnom kadru prikaže sat koji nosi glavni junak, piće koje pije ili neki sličan detalj. Zahvaljujući tehnologiji koju razvija Beyond Seen Screen, dodatni sadržaj bi mogle biti informacije o tim proizvodima i o tome gdje se mogu nabaviti.
Rade i na geolociranju usluge tako da bi gledatelj mogao dobiti različitu informaciju ovisno o svom položaju. Ideja je također personalizacija usluge. “Ako se ulogirate u aplikaciju s vašim Google računom, a volite o automobilima, tvorac sadržaja može vam ponuditi više informacija o automobilima. Na primjer, dokumentarac o proizvodnji Aston Martina.”
Naravno, preduvjet za isporuku informacija odnosno dodatnog sadržaja je da on bude pohranjen u bazi podataka. “Ni sa Shazamom ne možete skenirati bilo što da biste dobili informaciju, nego samo ono što imaju u svojoj bazi. Zahvaljujući tome što su veliki, mnoge kompanije spremne su omogućiti pristup svom sadržaju preko Shazama. U našoj bazi za sada su sadržaji koji potpuno pokrivaju emitiranje Doku TV-a, Stop TV-a i Kino TV-a. Imamo i desetke tisuća materijala uzetih s interneta koji nisu zaštićeni. To su uglavnom spotovi, traileri i dokumentarci koji su slobodno dostupni”, tumači Miroslav te dodaje kako autorima takvih dokumentaraca nude suradnju kako bi ponudili dodatni sadržaj preko njihove platforme.
Još jedan potencijalni model suradnje je da Beyond Seen Screen umjesto autora osmisli dodatne sadržaje i da ponudi emisiju kroz svoju web trgovinu, a autori bi za to dobili naknadu.
Platforma je primjenjiva za svaki sadržaj i na raznim uređajima, od pametnih telefona, tableta preko prijenosnih i desktop računala do ekrana u trgovačkim centrima. Ideja je razviti aplikaciju koja će biti na samom uređaju. Azijsko tržište je, priča Miroslav, dosta naprednije od europskog. Oni televiziju gledaju uglavnom preko mobitela i tableta. “Zato želimo aplikaciju smjestiti u pozadinu samog uređaja. Korisnik bi vidio ikonicu koja pokazuje da postoji informacija koju možete pogledati sada ili kasnije,”
Što radi konkurencija
Što se konkurencije tiče, u Belgiji postoji kompanija koja godinu i pol dana radi na prepoznavanju video isječaka na temelju zvuka. No, oni su jezično ograničeni, mogu raditi samo na frankofonskom području. ExRey pak funkcionira neovisno o jeziku. “I u najglasnijem kafiću, ako je video vidljiv, možete ga skenirati i dobiti informaciju ako ona postoji u našoj bazi”, poentira Miroslav.
U Aziji pak postoji kompanija koja u samu sliku implementira nešto što oni nazivaju next generation QR kod, ali to narušava samu sliku. Njihov QR kod je nešto veći od ‘klasičnog’ QR koda. “Osobno smatram da narušavanje slike nije dobro rješenje”, kaže Miroslav te dodaje kako su se susreli s (potencijalnim) klijentima koji razmatraju i ponudu te azijske kompanije.
Na američkom tržištu također postoji aplikacija koja se temelji na skeniranju zvuka, a sličnu stvar radi i Shazam, koji je pokušao i s nekoliko reklama u Hrvatskoj. Tele2 napravio je kampanju u kojoj se mogao snimiti zvuk u reklami kako bi se dobila informacija. Ali ono što Shazam radi bilo je dovoljno zanimljivo Appleu da ge preuzme za 400 milijuna dolara.
Slaba digitalna prepoznatljivost Hrvatske
Šanse da se to desi nekom hrvatskom startupu su znatno manje, ali to ne znači da je takav ishod nemoguć. Iako Hrvatska ima nekoliko vrlo uspješnih rješenja, problem je njena slaba digitalna prepoznatljivost.
“U rujnu smo bili na međunarodnoj broadcast konferenciji u Amsterdamu kako bismo predstavili svoju tehnologiju. Tamo su ljudi koji prate i znaju za ovakve stvari, poznato im je što rade Belgijanci. Ali bili su iznenađeni da naše rješenje radi na videu. Kad s nekim razgovaramo, često imamo problem kako da ga uvjerimo da stvar radi. Uvijek imam osjećaj da nas podcjenjuju. Ali to je naša krivca. Godinu dana proveo sam putujući po SAD-u. Hrvatsku su prepoznali tek kad sam spomenuo da se kod nas snimaju Igra prijestolja ili Ratovi zvijezda. A imamo ljude poput Mate Rimca ili Alberta Gajšaka koji rade nevjerojatne stvari”, priča Miroslav.
“Kompanije u kojoj smo ranije radili osnovana u Hrvatskoj pa su je kupili Amerikanci. Radila je TV broadcast playout softver koji koriste kompanije od Los Angelsa do Europe. Bilo bi super kada bi i nas prepoznao netko izvana i pozvao nas da budemo partneri. Vidjet ćemo hoće li se to dogoditi”
Za sada, kaže, žele razvijati svoju tehnologiju. “Imamo plan za 50 ljudi koje bismo mogli zaposliti na našem projektu u sljedećih godinu dana kada bismo osigurali novac. Pomažu nam ljudi koji odrade dio poslova preko vikenda. Plaće im ne možemo ponuditi. Ali tražimo investitore i put kojim ćemo ići dalje. Posjećujemo akceleratore i fondove, razgovaramo na američkom tržištu, pratimo mogućnosti u Hrvatskoj i Sloveniji… “
Prijavili su se i za Startup Factory, ali poklopili su se termini s konferencijom u Amsterdamu pa nisu mogli pokriti dva događanja istodobno.
U potrazi za investicijom
“Čovjek se osjeća dobro kad stvara nešto svoje. Kada smo prije dvije godine pokrenuli priču, radili smo vikendima i nakon što smo odradili svojih osam sati na poslu. Nismo htjeli tražiti investitora ni napustiti kompaniju u kojoj smo radili dok nismo bili sigurni da imamo tehnologiju iza sebe. Kad smo to postigli, izvagali smo imamo li dovoljno vlastitog novca da se održimo neko vrijeme. Zaključili smo da imamo i tek tada smo otišli iz kompanije u kojoj smo radili. U travnju smo započeli svoju poduzetničku priču. Tvrtku smo osnovali nešto ranije, u listopadu prošle godine. Tada smo počeli istraživati može li se dobiti kakva investicija, no prvenstveno smo htjeli imati aplikaciju koja radi. Od svibnja do danas ne samo da imamo aplikaciju koja radi, nego i klijenta koji potvrđuje naš proof of concept”, razlaže Miroslav.
Razvoj aplikacije trajao je oko dvije godine, a u tom su razdoblju sve financirali vlastitim sredstvima, uz pomoć obitelji i prijatelja. “Sada smo u procesu razvoja. Tražimo investitora i tražimo klijente. Ne očekujemo da ćemo postati novi Facebook, ali svjesni smo da imamo tehnologiju velikog potencijala. Svjesni smo i ograničenja. Da bi se to razvilo u globalni projekt, moramo imati partnera. Investicija nam je bitna jer moramo raširiti proizvod.”
“Volio bih”, dodaje, “da netko uzme u obzir našu platformu kad počinje snimati film, seriju ili kulinarski show pa da odmah snimi odgovarajući dodatni sadržaj. Ako znamo da će u kulinarskoj emisiji biti šest recepata, povežemo se s online trgovinom i gledatelj skeniranjem video isječka dobiva recept i ponuditi da mu se dostave sve potrebne namirnice”, zaključuje priču Miroslav Zarić.
