Ideju o razvoju kompaktnog i štedljivog broda, koji će brzinom, frekventnošću i ekonomičnošću služiti putnicima, a istovremeno neće štetno utjecati na prirodu, tada mladi poduzetnik Tomislav Uroda, dobio je tijekom ljetnih mjeseci razočaran stanjem brodova koji Jadranom prevoze putnike.
Zajedno s kolegom Klementom Jadrešićem, počeo je prije 10-ak godina raditi na unapređenju prijevoza putnika. Smatra da je budućnost pomorskog prijevoza putnika u elektro brodovima, a projektira brodove na kojima zvuk vjetra i valova nadjačava buku i zvuk vibracija broda.
- Začetnik ste projekta iCat. Jeste li se prije razvoja brodova bavili poduzetništvom?
iCat nije prvi razvojni projekt s kojim sam bavio, no svakako je najveći, najdugoročniji i tehnički najzahtjevniji. Svi moji prijašnji poduzetnički izleti bili su temeljeni na inovativnim projektima manjeg obima i trajanja. U jednom trenutku život mi je obilježilo investicijsko poduzetništvo – što je bilo isplativo ali apsolutno nezanimljivo.
Poduzetništvo je način razmišljanja i svakodnevnog života, vodiš li tvrtku, obrt ili radiš u garaži. A upravo je unutarnji nemir nešto što me obilježava.
Poduzetništvo zahtijeva znanje i veliku znatiželju, da stalno istražujete, da ste ”gladni znanja”. Traži i izuzetno dobre socijalne vještine, te izvrsnu mrežu kontakata. Rekao bih da je srž poduzetništva u izjavi Stevea Jobsa – ”Stay hungry, stay foolish“. Važno je konstantno tražiti nove ideje, biti kreativan u pronalaženju novih poslovnih mogućnosti i u unapređenju vlastite intuicije i procjene.
- Ideja za inovativne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive projekte brodova rodila se 2007. Od kuda je ona došla, koji je Vaš “background”?
Zamisao o iCat-u nije proizašla iz razvoja elektro broda, već iz činjenice da su jadranski otoci vrlo loše prometno povezani. U ovih 10 godina nešto se promijenilo, ali i dalje to nije blizu one vizije na kojoj je nastao iCat.
Kolega Jadrešić i ja diplomirali smo brodogradnju. Relativno mladi i ambiciozni, suočeni sa spoznajom da Jadranom uglavnom plove “krame” za prijevoz putnika, počeli smo razmišljati kako bi taj model prijevoza mogli unaprijediti.
Željeli smo napraviti kompaktan i štedljiv brod koji će omogućiti komercijalne brodske linije. I tada je počeo razvoj iCat projekta. S vremenom smo osnovali tvrtku i razvijali poslovanje. iCat odnosno island catamaran naziv je broda na kojemu smo započeli cijeli razvoj, ali njega još uvijek nismo realizirali.
Brodovi kao obiteljsko naslijeđe
Brodogradnje i brodovi su moje obiteljsko naslijeđe. Kao rođeni Zagrepčanin, korijene s očeve strane vučem iz Betine gdje je moj djed bio kalafat i gdje sam mu zajedno s bratićima još kao dijete pomagao u gradnji brodova. Od tuda mi ideje za formu broda, konstrukciju i osjećaj broda u plovidbi.
Studij brodogradnje upisao sam i završio u Zagrebu. Nakon fakulteta nekoliko sam godina radio za Bureau Veristar. Posao mi je bio nezanimljiv, nisam u njemu vidio inovativnost i ubrzo sam osjetio prve „poduzetničke trnce“.
Dao sam otkaz i upisao MBA na Bledu, i to se vjerojatno može smatrati mojim ulaskom u poduzetničke vode. Po završetku sam započeo nekoliko projekata, i u nekima se prilično razočarao. Zaključivši da mi treba i malo konzultantskog iskustva 2009. zaposlio sam se u tvrtki CroNoMar koju je osnovala norveška vlada. Ta godina bila mi je iznimno teška zbog obiteljskih razloga, i sve je izgledalo kao da ide u krivom smjeru. Tada sam krajem 2011. konačno osnovao tvrtku iCat.
- Kojom ste se idejom vodili pri projektiranju brodova?
Željeli smo stvoriti brodove koji će otoke dovesti u gradove i stvoriti prigradske putničke prometne mreže.
Kod projektiranja brodova u svim detaljima tražimo najmodernija tehnološka rješenja i trudimo se implementirati ih u što većem opsegu, odmičući se od jeftine opreme i jeftinih brodskih projekata.
- Koja je njihova posebnost?
Pri projektiranju brodova dizajn počinje s korisnicima, odnosno putnicima. Prvo se identificiraju projektni zahtjevi i koncipira putnički prostor, a onda na red dolaze tehnička rješenja. Projektirajući “babyCat” cilj je bio osmisliti putnički prostor bez vizualnih barijera i brod s maksimalnom energetskom učinkovitošću.
To su temelji, a onda su dorađivani detalji: prozračna sjedišta prilagođena ljetnim mjesecima, puna skošena bočna ograda kao zaštita od valova, pa sigurnosna zaštita za dječje nepodopštine i tako redom.
Zahtjevi Hrvatskog registra brodova
U “babyCat” kao elektro brod ugrađuju se LiFePO4 baterije čime smo znatno uštedjeli na težini u usporedbi s ostalim baterijama. Iako nekoliko puta skuplje od gel ili olovnih baterija, zahvaljujući manjoj težini baterija smanjena je potrošnja broda, povećana autonomija plovidbe i produljen životni vijek baterija.
No, primjena novih tehnologija ima svojih izazova. Budući da prvi ugrađujemo LiFePO4 baterije za glavne pogonske motore na putničkim brodovima, uvjeti Hrvatskog registra brodova (HRB) bili su iznimno zahtjevni i bilo je potrebno dostaviti nekoliko elaborata sigurnosti ugradnje baterija.
Još uvijek nas čeka tvorničko ispitivanje energetskog sustava prije ugradnje baterija. Iskoristio bih ovu priliku i zahvalio Darku Dominoviću iz HRB-a na suradnji i susretljivosti pri odobrenju dokumentacije.
3NE: No noise, no vibration, no emission
Naši brodovi pružaju novi doživljaj putničke plovidbe uz 3NE na koje smo ponosni: “no noise, no vibration, no emission”. Pametno, zeleno i udobno je princip koji će biti sve više prepoznat u javnosti, te vjerujem da će potražnja za ovakvim brodovima rasti u narednim godinama.
Za naše brodove već postoji interes nacionalnih parkova i parkova prirode, gradova kao što su Venecija, Šibenik i Dubrovnik, te privatnih brodara.
Prema meni dostupnim podacima, trenutno ne postoje putnički brodovi koji mogu ploviti minimalno osam sati dnevno energijom dobivenom iz vlastitih izvora. A nama je cilj upravo da se osigura autonomija dnevne plovidbe koja je dostatna za održavanje brodske linije tijekom ljetne sezone.
- Koji su brodovi dio vaše „flote“?
Flotu još nemamo, iako nam je to jedan od dugoročnih ciljeva. Što se tiče brodova iz projektno proizvodnog portfolia, izdvojio bih tri: već spomenuti babyCat za kratke dnevne izlete i priobalnu plovidbu, iCat namijenjen brzom putničkom povezivanju otoka, tCat-750, tender brod koji je namijenjen brzim i kratkim linijama, cruiserima i slično.
- Koji su članovi iCat tima? Kako su podijeljeni zadaci?
iCat trenutno ima četiri stalno zaposlene osobe, i veći broj vanjskih suradnika. Radi se o visoko obrazovanim kadrovima, pretežno brodograđevnih zanimanja, te doktorima znanosti. Sav razvoj poslovanja podređen je inovacijama i postavljanju vlastite proizvodnje, pa za tprilike godinu dana planiramo zaposliti nekoliko proizvodnih djelatnika.
Zadatke dijelimo projektno, s time da su u maloj tvrtki kao što je iCat svi upoznati s ostalim projektima.
Rad za američku kompaniju
Moji zadaci se uglavnom svode na vođenje tvrtke, i na generalna tehnička rješenja čija realizacija ne bi bila moguća bez detaljne razrade ostalih kolega.
- tCat-750 tender brod izradili ste za američku cruising kompaniju GCCL. Koliko je brodova do sada isporučeno?
Isporučen je jedan tender brod, koji odstupa od naše klasične ponude ekoloških brodova. Taj brod isporučili smo u roku od tri mjeseca od potpisa ugovora na što smo iznimno ponosni. Iznimno zahtjevno, uz malo prospavanih noći, no jako smo ponosni na uspješno realiziran projekt.
S GCCL-om smo u stalnom kontaktu, i postoje indicije produljenja suradnje.
- S NP Mljet prošle ste godine potpisali ugovor o gradnji tri električna katamarana. Jesu li brodovi isporučeni odnosno u kojoj je fazi isporuka?
Ugovor s NP Mljet definira nekoliko faza. Prva je bila izrada klasifikacijske dokumentacije, druga je izrada modela i kalupa za gradnju, a sad smo u trećoj fazi – gradnji prvog broda. Predviđeno je da pokusna plovidba bude krajem ove godine, nakon čega kreće gradnja drugog i trećeg broda, što bi trebalo biti lakše i brže od prvoga pa tako isporuku trećeg očekujemo do kraja 2018.
Suradnja sa SailRouterom
- U te bi brodove trebao biti ugrađen sustav SailRouter. Kako je uspostavljena ta suradnja?
SailRouter je sustav koji je razvio moj prijatelj Dino Mandić. Razvijen je za praćenje broda i brodskih sustava u plovidbi, a mi smo suradnju definirali širenjem SailRoutera na baterije, punjače i motore.
Riječ je o softwareu koji prikuplja podatke raznih brodskih sustava, obrađuje ih i dostavlja korisniku. Ovakva aplikacija dat će nam podatke o potrošnji u ovisnosti o stanju okoline (struje, valovi, vjetar). Upotrebom SailRoutera očekujemo da ćemo moći čvrsto stati iza definiranih parametara plovidbe u realnim uvjetima.
- Ima li u Hrvatskoj još tvrtki, aplikacija ili sustava s kojima ste uspostavili ili s kojima biste željeli uspostaviti sličnu suradnju?
Suradnju većeg ili manje obima uspostavili smo s institucijama za koje smatramo da će doprinijeti razvoju elektro brodova. Izdvajamo Končar institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Pomorski fakultet i tvrtku Rimac u Hrvatskoj, Innovation Norway i International Development iz Norveške te HydraCat iz Belgije.
- Gdje se grade vaši brodovi?
Brodovi se grade u Jasenovcu, a uskoro se nadamo bliže Zagrebu. Na taj način objedinili bismo proces projektiranja, gradnje, nadzora i logistike što je iznimno zahtjevno na proizvodu kao što je brod koji se sastoji od više tisuća komponenti i dijelova.
- Čime je iCat tim trenutačno zaokupljen?
Fokus poslovanja usmjeren je na brodove koje gradimo za NP Mljet. Ovaj projekt je dosta kompleksan i predstavlja izazov zbog već spomenutog probijanja nove tehnologije na tržište.
Odustali od crowdfunding kampanje
Započeli smo i s provedbom solarCat projekta kojega razvijamo uz potpore Ministarstva gospodarstva u okviru natječaja Povećanje razvoja istraživanja i razvoja novih usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja. Riječ je o istraživanju krajnjih mogućnosti primjene elektro energije na putničkim brodovima s naglaskom na autonomiju plovidbe i zahtjevne uvjete Jadranskog mora.
- Svojedobno ste najavljivali crowdfunding kampanju. Je li se ona realizirala ili su planovi odgođeni?
Crowdfunding smo razmatrali u kontekstu financiranja projekata prije nego su krenule komercijale aktivnosti gradnje brodova. Nakon toga napravili smo značajan odmak od polazišne pozicije. U to vrijeme nam je godišnji promet bio 300.000 kuna.
Nismo u potpunosti odustali od crowdfundiga, no pojavili su se potencijalni investitori i razvoj poslovanja koji je u ovome trenutku zanimljiviji pa smo sada u mogućnosti samostalno pokrenuti proizvodnju.
- Imate li potrebe za dodatnim kapitalom i kako ga namjeravate prikupiti?
Razgovaramo o dokapitalizaciji vrijednoj pet milijuna eura uz pomoć koje ćemo ubrzati rast poslovanja i započeti projekte koji za sada nisu realizirani. Do daljnjeg ćemo prikupljanje kapitala usmjeriti prema pojedinačnim investitorima.
Prihod u 2017. tri milijuna kuna
- Jeste li u dosadašnjem poslovanju imali pomoć nekog inkubatora? Jeste li koristili poticaje neke od državnih institucija kao što je primjerice HAMAG-BICRO?
Nismo se do sada oslanjali na inkubatore. Oslanjali smo se na vlastito znanje i iskustvo.
Koristili smo državne poticaje HAMAG-BICRO-a za prezentaciju iCat projekta na Bloomberg pitchu u Londonu 2015. te Ministarstva gospodarstva 2011. za razvoj iCat projekta. Trenutno smo u realizaciju projekta solarCat uz poticaje Ministarstva gospodarstva.
- Kakvi su financijski pokazatelji poslovanja tvrtke?
Prihodi su u prvim godina poslovanja lagano rasli do 300.000 kuna u 2015. godini. U prošloj smo godini napravili iskorak s prihodom od 1,3 milijuna kuna, a u ovoj godini očekujemo prihod od tri milijuna kuna te daljnji rast u narednim godinama.
- Na što ste posebno ponosni u dosadašnjem radu?
Prepoznavanje naših projekata od strane javnosti i struke čini nas iznimno ponosima. Bez lažne skromnosti možemo reći da smo uspjeli u nekoliko godina razvoja stvoriti prepoznatljivost iCat branda u stručnim krugovima, ali i u jednom dijelu šire javnosti koja je vezana uz brodogradnju i pomorsku plovidbu.
Podržali su nas Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva je iCat projekt predstavilo Komisiji EU kao primjer “flag-ship” projekta, a Zagrebačka banka nas je nagradila kao najzeleniji projekt. S Končar institutom smo stvorili partnerski odnos.
No, iznimno smo ponosni na realizaciju tCat-750 projekta, jer je to projekt u kojemu smo u samo tri mjeseca isporučili brod prvom kupcu.
